Pitanja vezana uz štetu od potresa

Na brojna pitanja vezana uz štetu od potresa ne usuđujem se ni davati komentar kamoli, nedaj Bože, pravno mišljenje. Tko ima novaca i strpljenja morati će dočekati sudsku odluku. Naime, zadnji potres je u Zagrebu bio prije 140 godina, a tada nije bilo automobila. No, tu smo i nastojat ćemo vam pomoći. A za 10 godina komentirati ćemo statistiku, pa i znati rješenja.

Izboriti se sa statistikom mi je, osobno, gotovo nemoguće. Pogledajte ovu pandemiju COVID-a, rezultat toga što rade ljudi u sustavu mjerljiv je jedino statistički: koliko novih, koliko umrlih, koliko izliječenih, koliko po regijama, koliko po dobnoj skupini, koliko po spolu… Ono što je neupitno, barem koliko ja razumijem, da su smrtni ishodi kod pozitivnih na COVID pripisani svi virusu, neovisno o eventualno mogućim i drugim uzrocima. Čini mi se da tako vodena statistika zvuci prilično upozoravajuće, pa i zastrašujuće, a pitanje je koliko je pouzdana te koliko su na svjetskoj razini načini evidentiranja standardizirani, pa u toliko usporedivi.

Isto pitanje odnosi se i na statistiku koju nam servira Ministarstvo pravosuđa, odnosno pojedini općinski i županijski sudovi. Kažu da stvari idu na bolje, iako svi oni koji ocjenjuju pravosuđe, a, ne daj Bože, se s njim i susretnu, imaju potpuno druga iskustva.

Evo, nakon ovog potresa i podrhtavanja, neupitno je da je nastala šteta no upitno je tko će štetu platiti. Bilo je upitno hoće li osiguravatelji platiti štetu na automobilima koji su kasko osigurani. Hoće, ako šteta od potresa nije isključena posebnim ugovorima o kasku, uz napomenu da razni osiguravatelji imaju razne, odnosno različite posebne uvjete. Da situacija bude još interesantnija pojedini osiguravatelji su, unatoč činjenici da imaju predviđeno isključenje, voljni platiti štetu iz poslovno-promotivnih razloga.

Što je s automobilima koji su bili parkirani ispred zgrada koje su osigurane od potresa pa je sa njih pala cigla, ili što drugo, pa je to oštetilo automobil. Imamo problem je li palo sa zgrade u kojoj ste suvlasnik ili ste parkirali ispred zgrade u kojoj nemate suvlasničkih udjela. Pa kad je kao sve u redu onda dobijete tzv. utemeljeni odgovor, za dimnjak koji vam je pao sa zgrade i demolirao vaš auto, da je to viša sila i da utoliko nemate pravo na naknadu. Ako bih trebao dati savjet oštećenom ima li ili nema pravo na naknadu štete moje mišljenje je da postoji obveza plaćanja štete i da ne može biti riječ o višoj sili jer kada se netko osiguravao od potresa valjda je bilo jasno da je potres viša sila i nije neki ljudski faktor. Pokriva li ta polica samo štetu na objektu ili pokriva i štetu trećim osobama, dakle vlasnicima parkiranih automobila. U uvjetima osiguranja od potresa nema eksplicitnog odgovora, barem kod onih koje sam ja pročitao, a priznajem nisam pročitao sve uvjete svih osiguravatelja.

Što u situaciji kada je vaš automobil bio parkiran ispred zgrade koja nije imala osiguranje od potresa, a vi nemate kasko. Valja napomenuti da zgrada nema pravnu osobnost već pravnu osobnost imaju vlasnici zgrade, odnosno pojedinih stanova, a oni su svi vlasnici zajedničkog dijela kuće na kojoj je pročelje (fasada) koja je vama počinila štetu. Od koga očekivati naknadu i koga tužiti jednog ili solidarno sve vlasnike, a posebno imaju li ti suvlasnici pravo prigovora više sile unatoč neodržavanju objekta.

Imate i opciju da ste svoj automobil parkirali ispred zgrade u kojoj ste suvlasnik pa vam je vlastiti  suvlasnički dio fasade pao na krov i uništio automobil. Ako se netko nada da bi to trebalo biti plaćeno iz sredstava pričuve skrećem pažnju da pričuva nije pravna osoba već samo račun, a i taj račun je vrlo često prazan, ili u minusu, jerbo ljudi nerado plaćaju svoje obveze.

Ne usuđujem se ni davati komentar ili, nedaj Bože, pravno mišljenje. Tko ima novaca i strpljenja morati će dočekati sudsku odluku. Naime, zadnji potres je u Zagrebu bio prije 140 godina, a tada nije bilo automobila. No, tu smo i nastojat ćemo vam pomoći. A za 10 godina komentirati ćemo statistiku  pa i znati rješenja.