Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim je stranicama objavilo upozorenje kako je kod sve većeg broja prometnih nesreća kao uzrok utvrđena distrakcija, odnosno nedostatak pažnje zbog korištenja mobilnog telefona. Budući da priopćenje smatramo korisnim i dobro napisanim, prenosimo ga u cijelosti.
Teška prometna nesreća koja se dogodila u središnjoj Hrvatskoj bila je uvod u dugotrajan sudski postupak u kojem se pokazalo kako osiguravajuća društva, čak niti kada je posve očito da je njihov osiguranik odgovoran za nesreću, ne pristaju odmah na plaćanje odštete već su spremne na višegodišnja natezanja pred sudom nadajući se da će oštećena osoba odustati zbog financijske iscrpljenosti da vodi spor ili nestrpljenja…
S obzirom na određene pravne nesigurnosti koje se zbog karaktera hrvatskog pravosuđa inherentno i neizbježno pojavljuju svaki puta kada se podnosi neka tužba, smatramo važnim upozoriti članove naše udruge i ostale čitatelje na to koliko je važno ispravno i odmjereno postaviti visinu zahtjeva za neimovinsku štetu.
Kada stranke pročitaju sudsku presudu i dosuđene iznose, nerijetko dolazi do nesporazuma jer stranke smatraju da njima pripada cijeli dosuđeni iznos, uključujući i ono što je dosuđeno kao odvjetnički troškovi. Evo što biste trebali znati o plaćanju odvjetničkih troškova i opcijama koje vam stoje na raspolaganju prije nego što podignete tužbu i pokrenete sudski spor…
Slučaj nesavjesne vožnje bicikla koja je u Zagrebu završila ozbiljnim ozljedama stopala za pješakinju na koju je, beobzirnom i prebrzom vožnjom, na nogostupu naletio biciklist tjera na razmišljanje: ne podigne li se razina svijesti o prometnoj kulturi među biciklistima, ne počne li policija raditi svoj posao i ne poboljša li se prometna infrastruktura, ovakvih će nesreća, sigurni smo, biti i više!
Prometni stručnjak Željko Marušić ocijenio je da je povećanje cijene naknade za okoliš koju predlaže Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za vozila koja godišnje prijeđu više od 10.000 kilometara nepotrebno, pogrešno te da se radi o demagoškoj mjeri “koja vodi u slijepu ulicu, premda je namjera bila put prema pravednosti”.
Prosječna starost automobila u Hrvatskoj prelazi 13,5 godina pa ne čudi podatak iz četverogodišnjeg istraživanja Prometnog fakulteta i MUP-a koji kaže kako je gotovo polovica automobila u prometnim nesrećama gdje je bilo ljudskih žrtava bila tehnički neispravna. Ovo je dobar povod da se upozori na činjenicu da neodgovarajuće tehničko održavanje vozila može bitno utjecati na odgovornost pojedinih sudionika u prometu u kasnijem kaznenom postupku pred sudom.
Strašna nesreća koja se ovih dana dogodila u Međimurju sasvim sigurno će prije ili kasnije dobiti sudski epilog. Iako u ovom trenutku ne znamo odgovore na brojna pitanja – uključujući i ono kakvim su osiguranjima bili pokriveni strojevi, ako ikakvim – ipak možemo nagađati o tome što bi se sve moglo dogoditi kada obitelj stradalog radnika zatraži naknadu štete putem suda.
Tema o visinama naknada za nematerijalnu štetu koja je posljedica prometnih nesreća – što znači: ozljede, psihička i fizička bol, strah, naruženost, invaliditet i smrt – proteklih je godina u krugovima koji se bave pravnom praksom nakon prometnih nesreća podigla podosta prašine. Iako su doneseni orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda, smatramo kako se pravosuđe i dalje previše drži “tablica” prilikom određivanja naknada za štetu, a premalo razmatra objektivne specifičnosti svakog slučaja.
Zbog izazivanja prometne nesreće pijani je vozač osuđen na dvije godine zatvora. Međutim, pravu dramu, životnu i sudsku, doživio je suputnik. U nesreći je teško ozlijeđen, amputirane su mu potkoljenice, a na sudu mu je osporavan odštetni zahtjev jer je navodno bio svjestan da je vozač bio pijan te da je neovlašteno koristio automobil inozemnih tablica.
