Jazavac na autocesti

Naišli smo na tekst u kojem Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je nepravomoćno izgubio spor protiv HAC-a, time da je događaj nalet na jazavca na autocesti kod čvora Zdenčina.

https://www.vecernji.hr/vijesti/mup-tuzio-hrvatske-autoceste-zbog-jazavca-na-a1-policajka-je-vozila-140-na-sat-kada-ga-je-udarila-1635290


U predmetu koji smo mi vodili pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem Pn-3311/2017 sklopili smo sudsku nagodbu s osiguravateljem, također u predmetu gdje je šteta nastala uslijed naleta na jazavca na autocesti. Naime, sve autoceste imaju osiguranje kod nekog od osiguravatelja te po našem mišljenju nema načina da se osiguravatelj ekskulpira od odgovornosti, činjenicom da je za isto naplatio premiju.

U premetu Pn-2170/18 Općinskog građanski sud u Zagrebu, koje je potvrđena presudom Gž-99/2021 Županijskog suda u Karlovcu naplatili smo štetu koja je nastala na način da je na vozilo tužitelja pala suha grana sa zemljišta koje graniči sa Hrvatskim cestama, s time da je zemljište u privatnom vlasništvu. U obrazloženju presude višeg suda navodi se da odgovornost tuženika (Hrvatske ceste d.o.o.) proizlazi iz odredaba pravilnika o održavanju cesta, a kojim se određuje popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokovi izvođenja koje su dužne osigurati pravne osobe koje upravljaju javnim cestama (upravitelj cesta). Iz navedene presude proizlazi visok stupanj odgovornosti upravitelja cesta, a kad tome dodamo sklopljeno osiguranje ne vidimo način da sud odbija tužbeni zahtjev osim ako se u toku zastupanja nije pojavio neki propust na strani tužitelja.

Inače naša vječna tema na koju nažalost ne dobivamo decidirani odgovor pravosuđa (VSRH) je nalet divljači, odnosno po nama odgovornost Republike Hrvatske činjenicom da je po našem viđenju, vlasnik divljači RH, pa bi utoliko i trebala nadoknaditi štetu. O tome da li će se regresirati od lovozakupnika je odluka RH. Po ovom pitanju nažalost nema konačne odluke VSRH jer na to pitanje izbjegava odgovoriti.

O navedenoj problematici smo već ranije govorili pa predlažemo pogledati video iz priloga:

https://danas.hr/hrvatska/strucnjak-o-srni-koja-je-izlijetanjem-na-cestu-usmrtila-bracni-par-hrvatska-je-vlasnik-divljaci-i-ja-bih-tuzio-i-drzavu-d6e95214-b9f4-11ec-b9ef-0242ac120047

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Putnički vlak br. 2506

Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nezgodama Bonus, koja se niz godina bavi pomaganjem građanima po pitanju odšteta, kaže nam da će stradalnici iz Irana moći potraživati odštetu, isto kao i drugi stradalnici te obitelji preminulih, bez obzira što su u Hrvatskoj boravili ilegalno i bez osobnih dokumenata.

Prvo će utvrđivati odgovornost za nastalu štetu, hoće li to biti HŽ putnički promet, HŽ infrastruktura ili netko treći, ne znamo. No, za putnike je to svejedno, oni imaju pravo na naknadu štete. Odluke našeg suda je nemoguće prejudicirati, no ja smatram da postoji pravo na naknadu štete, pogotovo ako su ušli u vlak s putnim kartama, i to po dvije osnove – po kupljenoj karti i odgovornosti za nesreću. Zapravo je ključna činjenica da su bili u vlaku, čak i da u tom trenutku nisu imali kartu, opet bi imali osnov za potraživanje štete s obzirom da bi u tom slučaju opet bila odgovornost na prijevozniku koji svojim mjerma nije onemogućio njihov ulazak bez karte, rekao nam je pravnik Hribar iz udruge Bonus.

Naknada štete za tjelesne ozljede se regulira orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, dodaje, a mi smo zemlja koja ima jednu od najvećih stavki za skrivljenu smrt, te u ovom trenutku iznosi 330.000 kuna.

Cijeli tekst prenosimo u linku:

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/iranci-bi-mogli-dobiti-i-do-330-000-kuna-zele-samo-otici-vec-su-naciljali-iducu-zemlju-15246665

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Zbog pijanog prijatelja ostao sam bez obje noge. A onda sam u toplicama upoznao svoju ženu i život mi se okrenuo

U nastavku pročitajte intervju iz Telegrama s Andrejem Bulatom, članom udruge kome je udruga pomogla u naplati naknade štete od osiguravajućeg društva.

https://www.telegram.hr/velike-price/zbog-pijanog-prijatelja-ostao-sam-bez-obje-noge-a-onda-sam-u-toplicama-upoznao-svoju-zenu-i-zivot-mi-se-okrenuo/

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Prometni nered

Udruga stradalih u prometnim nezgodama – Bonus je dana 16.10.2019. godine objavila na svojim stranicama članak u kojem objašnjava prometni nered koji nastaje upotrebom razno raznih prometnih sredstava čija upotreba nije zakonski regulirana, a može dovesti do ozbiljnog ozljeđivanja sudionika u prometu.

Jednako se to odnosi na vozače koji, a da bi izbjegli nalet vrše nepredviđene radnje za druge sudionike, kao i za pješake, a i same korisnike novih prometnih sredstava. Donošenjem novog zakona o sigurnosti prometa na cestama, doduše tek 2022. godine smatramo da je učinjen korak, ali ne dovoljan.

Uvođenjem obveznog osiguranja za sva ova prometala mislimo da bi bilo rješenje koje bi omogućilo naknadu šteta kojih će očito biti.

http://www.naknadastete.hr/status-vozaca-elektricnih-romobila-nasim-je-zakonom-u-potpunosti-nereguliran-i-ako-se-mup-pita-tako-ce-i-ostati/

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Pitanja koja se nameću nakon prometne nesreće na autocesti u kojoj su smrtno stradale dvije osobe.

Prema novinarskim izvještajima do prometne nesreće je došlo kada je vozač Škode zaustavio vozilo na PRETICAJNOJ traci, a zbog promjene gume koje je eksplodirala u vožnji.

U praksi se još nismo susreli s ovako žalosnom odlukom vozača, koja kao rezultantu ima strašne posljedice.

No pitanje koje se nameće jest koji je STATUS osobe koja izlazi iz automobila i kreće u zamjenu gume na zato ne predviđenom mjestu.

Je li je on vozač, obzirom da je van automobila u momentu nesreće.

Je li je suputnik i dalje suputnik činjenicom da je i on izašao iz automobila.

U praksi udruge imali smo dva slučaja gdje su se ova pitanja aktualizirala.

U jednom, “vozač“ toči plin u spremnik i dolazi do samozapaljenja automobila u kojem sjedi njegova supruga i djeca, a kao posljedica teške tjelesne ozljede i pitanja da li je taj događaj pokriven obveznim osiguranjem automobila.

U drugom, vozač kipera izlazi zbog istovara kamiona kamion kreće (jer je nepropisno)zaustavljen, vozač pokušava ući u kabinu da bi zaustavio kamion, a na njega se sruči šljunak iz kipera i vozač smrtno strada.

Obrazloženja koja smo iščitali u presudama nisu po našem mišljenju kretala od bitne činjenice, koji je status navedenih osoba u trenutku štetnog događaja?

Kada ovome dodamo, recimo nesreće koje se događaju u dvorištima(nije javno prometna površina),pa se postavlja pitanje da li osiguravatelj ima obvezu pokrića nastale štete.

Događaj od prije nekoliko dana: Utovar smeća na zelenoj površini, vozač nakon izvršenog utovara kreće s kamionom i pregazi (smrtni ishod) mldb sina. Događaj nije evidentiram kao prometna nezgoda, jer se nije dogodio na javno prometnoj površini, stoga se postavlja pitanje da li je osiguravatelj temeljem police obveznog osiguranja dužan naknaditi štetu.

Jasno, sve odgovore možete dobiti tek nakon pregleda cjelokupne dokumentacije, a potom čekati odluku suda koju se teško može predvidjeti, a kamoli biti siguran kakva će biti.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Što nakon prometnih nesreća? Pogledajte komentar Udruge Bonus u emisiji Informer na Nova TV

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/informer-sto-nakon-prometnih-nesreca—725201.html

Prilikom prometnih nesreća sudionici prvo dožive šok, a onda i posljedice s kojima se naknadno moraju nositi. Jedni s isplatom oštećenih, drugi s nastalom štetom, a pojedini i s ozljedama ili gubicima. Pri tome suputnik u vozilu neovisno o krivnji vozača ima pravo na naknadu štete. Informer je istražio koliko traju ovakvi procesi, ali i u kojim okolnostima štetu pokriva osiguranje.

Mnogi sudionici u prometu ne slute da vožnja automobila sa sobom nosi niz pravila vezanih uz prometne nesreće. Prilikom sudara neki će biti krivci, a neki sudionici. Do konačne presude proći će mjeseci, ako ne i godine.

“Vi imate situacije gdje policijski zapisnik kasni po mjesec do mjesec i pol dana. Ako je teška tjelesna ozljeda, vi ne možete doći do dokumentacije zato što se prosljeđuje direktno na Državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo ne želi dati dokumente prije nego što sasluša okrivljenika tako da vi imate kašnjenje od tri do četiri mjeseca, a u tom intervalu vi trebate o nečega živjeti”, za Informer je rekao Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nezgodama.

Luka Mardešić, odvjetnik specijaliziran za naknadu štete, istaknuo je da prvostupanjski sudski proces u prosjeku traje od jedne do tri godine, a nakon toga se na drugostupanjsku odluku može čekati i još tri godine.

“Ako imate predmet u kojem imate konfliktnu situaciju i puno nepoznanica koje se trebaju utvrditi, to se može jako zakomplicirati i onda to sve puno duže traje. Tu vrlo često osiguratelji koriste svoje procesne ovlasti i zapravo na neki način taj postupak odugovlače”, objasnio je.

Prometne činjenice prilikom sudara je teško utvrditi, zbog čega nadležni sud koristi prometne vještake koji utvrđuju nastanak štete.

“Tu ima raznih vještaka koji, čini mi se, ne barataju strukom u kojoj su. Oni su to više hobistički prihvatili, a ne kao posao. Sud, kao nedovoljno stručan, onda traži asistenciju vještaka jer sam nije u stanju shvatiti što se dogodilo. Sud će uvijek prihvatiti mišljenje vještaka i tu su pozicije odvjetnika relativno skučene”, istaknuo je Hribar.

Ozlijeđeni sudionici u prometnim nesrećama često odlaze na bolovanje koje umanjuje iznos njihove plaće, a sve to utječe na životne i poslovne okolnosti, kao i na naplatu štete. Zato, nakon što se utvrdi tko je odgovoran za prometnu nesreću, njegovo osiguranje je u obvezi nadoknaditi štetu onima kojima je učinjena. U sudskom procesu oštećeni mogu od štetnika tražiti dodatne naknade.

“Jedna stranka je potraživala razliku cijene plina i dizela. Naime, vozilo koje je dobila u najam bilo je dizelsko vozilo, a vozilo koje je ona ranije koristila bilo je na plin. Budući da je zbog obveze posla vozila puno kilometara, ona je na kraju mjeseca izračunala da je velika razlika u potrošnji plina i dizela koje je imala kod zamjenskog vozila. Ta razlika je utužena i čak je i tu razliku sud naložio isplatiti”, rekao je Mardešić.

Nastale štete se dijele na materijalne i nematerijalne.

“Nematerijalna šteta su duševne boli koje zadobiju sudionici prometne nesreće. To znači da se mogu nadoknaditi po kriterijima bolova, straha, tuđe njege i pomoći, smanjenja životnih aktivnosti i fizičkih ožiljaka”, rekao je Mardešić.

Imovinska šteta je ona koja se gleda u tuđoj pomoći i njezi i materijalna šteta na samom vozilu. To može biti izgubljena zarada koja nastaje uslijed toga što se osoba mora liječiti i ne može obavljati poslovne aktivnosti. Takve vrste šteta najteže je utvrditi kod lančanih sudara.

“Recimo da se u vaš automobil zaleti neko, a vaš automobil se zabije u onog ispred. Osiguravatelj hoće platiti samo onu štetu koju mora pa se onda utvrđuje jeste li se vi zaletjeli u onaj auto ispred ili vas je netko gurnuo. Imate sudjelovanje od osam do devet automobila pa imaš jedno deset do petnaest godina spora”, istaknuo je Hribar.

Zato bi svako vozilo koje sudjeluje u prometu po zakonu trebalo imati osnovno osiguranje, biti registrirano i zadovoljiti tehničke uvijete. Naime, ako automobil nije bio osiguran, vozač odgovara za cjelokupnu štetu koju će garantni fond platiti oštećenom.

Međutim, ako je štetnik bio pod utjecajem alkohola, osiguravatelj može u regresnom zahtjevu tražiti isplatu do visine 10 prosječnih osobnih dohodaka. Zato se u sklopu obavezne police predlaže uvrstiti i onaj dio koji se odnosi na nezgode ili smrtne slučajeve.

“Kada je osoba odgovorna za prometnu nesreću ili kad prouzročite prometnu nezgodu, čak i tada se možete naplatiti po toj polici“, rekao je Mardešić.

Bilo da je riječ o vozačima automobila, biciklistima ili pješacima u prometu, potrebno je ponašati se u skladu sa zakonom. Štetu možemo naplatiti, ali zdravlje ne možemo vratiti u prvobitno stanje.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

TKO je vlasnik divljači?

Po mišljenju autora teksta, sudovi pišu pojedine presude u  konceptu autocenzure, doduše motivirani ozbiljnošću predmeta i mogućim reperkusijama koje bi mogle uslijediti.

Konkretno: Tužitelji podnose tužbu protiv RH zbog štete koja je nastupila naletom divljači na automobil, tvrdeći pritom, da je divljač u vlasništvu RH, pa utoliko vlasnik odgovara za štetu koja je nastala oštećeniku.

Teza tužitelja je da RH putem ministarstva poljoprivrede daje pojedina lovišta u koncesiju ili na upravljanje pojedinim lovozakupcima koji potom upravljaju lovištem. Dakle, po našem mišljenju, to može činiti samo vlasnik, jer nitko ne može na nekoga prenijeti više prava od onih koje sam ima.

Prvostupanjska i županijska presuda kaže drugačije, pa preostaje jedino revizija kao pravni lijek. S obzirom da je vrijednost spora ispod cenzusa redovne revizije, treba od Vrhovnog suda zatražiti ocjenu je li ovo pitanje (TKO je vlasnik divljači?) od značaja za jedinstvenu primjenu zakona itd. Dolazi rješenje Vrhovnog suda koje odbacuje zahtjev uz navod da revident nije postavio pitanje … Točan odgovor je, međutim, da Vrhovni sud nije želio odgovoriti na postavljeno pitanje, jer je svjestan mogućih posljedica.

Treba napomenuti da RH plaća policu osiguranja preko Lovačkog saveza Hrvatske, pa se postavlja pitanje zašto to radi i temeljem kojeg osnova ako NIJE VLASNIK. Ta odluka je novijeg datuma i polica ne daje pokriće za događaje prije odluke o plaćanju.

No, tu postavljamo nekoliko ozbiljnih pitanja: Što je sa štetama koju divljač učini na poljoprivrednim usjevima? Što je sa štetama koju počine zakonom zaštićene vrste? Što je sa štetama koje počine ptice? Da ne biste pomislili samo na usjeve, kormoran je zaštićen, a voli ribnjake. Vukovi i čagljevi hoće ovcu, divlji konji (dakle, nemarkirani), vole usjeve a hoće i na cestu, lija u kokošinjac itd.

Pa ako vas je volja potražite linkove. Nama ostaje borba s vjetrenjačama, ali vrlo dobro auto cenzuriranim. Format ne trpi daljnje elaboriranje, a ima puno osnova i saznanja, prije svega presuda raznoraznih, uglavnom kontradiktornih.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Vještak Vili Beroš

U jednom srednjoeuropskom zaseoku vodi se spor radi naknade štete prouzročene prometnom nesrećom. Taksist je vozio svoga brata, sletio s ceste, a posljedica je kvadriplegija suputnika. Sve užase sustava (zdravstvenog, mirovinskog, socijalne skrbi itd.) podnijela je MAJKA. Takve su nesreće ujedno i obiteljski cunami. Neposredno nakon nesreće umire joj muž, a potom i sin vozač, koji je prouzročio nesreću. Njena priča djelomično postoji na youtube-kanalu (link u prilogu).

Naš zadatak bio je, a još traje, regulirati naknadu štete. Dakle, suputnik, objektivna odgovornost, rekli bismo šablona. Pokušat ću skratiti ludilo. Na svakom pripremnom ročištu određuju se dokazi koje treba prezentirati sudu, koji će sucu/sutkinji omogućiti da slobodnom ocjenom dokaza/nadležnost suda/ ustvrdi OSNOV, pa potom i VISINU štete. U tom predmetu za jednog od vještaka određen je izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, tada uvaženi neurolog KBC-a Sestre milosrdnice. No, navedeni vještak vrlo dobronamjerno prema osiguravatelju (???) piše svoj nalaz. Zastupnik tužitelja prigovara nalazu, pa je proceduralno propisano da vještak treba na sudu strankama i sucu objasniti svoj nalaz.

U međuvremenu izv. prof. dr. sc. prim. Vili Beroš postaje ministar zdravstva, pa eto, ne nalazi vremena doći na sud i dati objašnjenje svom nalazu, kojeg usuđujem se napomenuti nitko, pa niti on nije u stanju suvislo objasniti (link u prilogu). Najme, tužitelj je oduzet, inkontinentan, potrebne kateterizacije, smanjena funkcija jedne ruke, pri hranjenju potreban asistent, ne može se sam obući itd., a izv. prof. dr. sc. Kaže: 83%invaliditeta, tuđa pomoć i njega potrebni 2 do 4 sata dnevno. Pozvan od suda, ostaje kod svog nalaza, okom da trepne. Ne bih u detalje, no sud donosi prvostupanjsku presudu u kojoj “pokriva” koliko može zakletog vještaka, uzimajući u obzir i neuropsihijatrijsko vještačenje, pa dolazimo do 95 % invaliditeta, ali s istim trajanjem i potrebom tuđe njege i pomoći.

Da ne zaboravim: tužitelj u dva navrata dobiva ozbiljni dekubitus, pa nešto uroinfekcija, ima malodobnu kćer, smješten je u domu za stare i nemoćne, dolazi i pandemija COVID-a 19.

Samom činjenicom da je gospodin izv. prof. dr. sc. prim. Vili Beroš postao ministar, nije bilo očekivano da bi netko od njegovih kolega napisao i potpisao da gospodin ministar ustvari vještači blagodatno ‒ ali za osiguravatelja?! Zatražili smo uz svu dokumentaciju vještačenje po Medicinskom fakultetu Beograd (Nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u Beogradu), potpis nekih ljudi sličnih titula, ali bez poveznica s osiguravateljima u RH.

Daleko sam od ideje komentirati nešto što je medicina, terapija, dijagnoza, ali nalazi vještaka su nešto što se da usporediti, pa potom i donijeti zaključak. To je na kraju i po ustroju zadatak suda, dakle, medicinsko nestručne osobe.

Tamo gdje prestaje logika i životno iskustvo koje nam je svima dostupno, počinje nešto drugo, a što? ‒ prepuštam vama.

Nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u Beogradu

Nalaz i mišljenje prof.dr.sc.prim. Vilija Beroša

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Prometna nesreća uzrokovana nanosima blata na cesti

U našim objavama pokušavamo selektirati nestandardne presude odnosno događaje s ciljem da upozorimo koja su moguća rješenja nakon prometnog udesa.

Grupa motorista se kretala regionalnom cestom i iza nekog zavoja naletili su na nanos blata.

Prvi u koloni uslijed zanošenja motora pada na kolnik, a na njega nalijeće drugi motorista koji nije uspio izbjeći nalet. Posljedice su uništen i motori i teške tjelesne ozljede.

Što je važno kod pokretanja spora odnosno postavljanja zahtjeva?

Prije svega utvrditi tko je nadležan za segment ceste na kojoj se udes dogodio. Regionalne ceste županijske cesta lokalne ceste itd?

Uobičajen prigovor tuženika je da je on povjerio održavanje ceste nekom podizvođaču pa utoliko on ne odgovara.
Taj prigovor ne stoji jer za štetu odgovara onaj kojem je cesta dana na upravljanje, a kome je on prepustio održavanje nije od odlučne važnosti.

Interesantno je da smo u navedenom predmetu preuzeli organizaciju naplate za oba sudionika, dakle po istom osnovu. Za jednog smo dobili pravomoćnu/županijsku presudu, a za drugog tek prvostupanjsku/općinskog suda.
Postupak je pokrenut istovremeno/naime naletio je brat na brata/oba pasionirani motociklisti.

Zašto smo uspjeli?

Zato što je o nastanku štete svjedočila cijela kolona motociklista koju su oni predvodili, zato što je pozvana policija, zato što je uviđaj propisno sačinjen, zato sto su kao svjedoci svi iskazivali suglasno.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odabir osiguratelja!

Više puta, no valja ponavljati, skretali smo pažnju da se osiguravatelj ne ocjenjuje po visini premije, već po načinu isplate štete.

Posebni problem je obvezno osiguranje motornih vozila, jer to osiguranje pokriva štete koje vi svojim vozilom počinite trećim osobama. Dakle, u slučaju nastanka štete, vi treće osobe suočavate sa vašim odabirom osiguravatelja, a on se suočava/oštećeni, s procedurom i korektnim ili nekorektnim osiguravateljem.

U vrijeme kada je premija za obvezno osiguranje motornih vozila bila pod kontrolom Hrvatskog ureda za osiguranje i u okviru bonus/malus sustava postojala su neka pravila. Pravila su se doduše kršila, ali je postojao neki sustav i neka mogućnost kontrole visine premija.

Onda je došlo do liberalizacije tržišta, pa je svaki osiguravatelj, respektirajući svoje tehničke rezultate mogao formirati svoju premiju.

Obzirom da kao osiguravatelj primaš premiju u trenutku sklapanja osiguranja, a šteta eventualno nastupa kasnije pa kao osiguravatelj dolaziš u poziciju da ti je u interesu svoju obvezu isplate štete odgoditi odnosno odgađati, pa tko izdrži.

Imajući u vidu da npr. kod materijalnih šteta, prvo čekaš zapisnik policije/obično mjesec dana, pa potom dijelove za zamjenu ovisno o modelu, opet cca mjesec dana, pa onda popravak, trajanje vrlo često ovisi da li štetu popravljaš u gradu ili van grada, očito je da si bez vozila najmanje dva mjeseca.

Posebna priča je kod ozljeda. Čekaš završetak liječenja, konačne odluke doktora, a osiguravatelj ima veličanstveni model, SUDSKI POSTUPAK.

Trajanje? Vjerujem da ste o tome već nešto čuli.

Tada kada vam više nije do ničega osiguravatelj nudi nešto što se zove nagodba. Jasno manje nego što bi vam pripadalo, ali skraćuje i čuva živce.

Što vas točno pripada piše u tzv. orijentacijskim kriterijima koje je propisao Vrhovni sud. Prije cca dvije godine orijentacijski kriteriji su korigirani i povećani za 50%.Takav model primijenjen je potpuno van svih pravnih i ekonomskih logika, a uzrok je detektirao i formulirao jeda osiguravatelj, navodeći da oni tamo/na Vrhovnom sudu, jednostavno ne znaju kako izvršiti usklađenje, pa su udarili hametice, dijelom retroaktivno, djelom anticipativno.

Što će se događati uslijed, već evidentirane inflacije, valja sačekati.

I zato vam savjetujemo da pregledavate naše stranice i probate se naći u nekom od opisanih slučajeva, predlažemo vam i učlanjenje u Udrugu stradalih u prometnim nezgodama „Bonus“, jer tada temeljem učlanjenja, možete pitati i dobiti odgovore koje razumijete, a na temelju tih informacija možete izabrati put rješenja svojih problema.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail