Dadić u Večernjem: Nisu jedino vozači krivi za prometne nesreće, no zakonodavac nije predvidio mogućnost da odgovorni budu oni koji upravljaju prometom

Ivan Dadić, prometni stručnjak i profesor, u intervjuu Večernjem listu ističe velike troškove koji uvijek nastaju kao posljedica svake prometne nesreće, a naročito one sa smrtnim posljedicama, te predlaže mjere koje bi država trebala poduzeti. Među gorućim su problemima brojne crne točke na kojima se nesreće opetovano događaju…

Prometni stručnjak, umirovljeni profesor Ivan Dadić, dao je ovih dana intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na zaredale prometne nesreće s katastrofalnim posljedicama – ponajprije smrtno stradalim građanima – kakvih se u posljednje vrijeme dogodilo nekoliko koje su odmah privukle medijsku pažnju i pažnju javnosti. Profesor Dadić u intervjuu je pokušao identificirati nekoliko uzroka koji bi mogli biti odgovorni za ovu crnu statistiku, a koji uglavnom imaju veze s nepostojećom ili lošom strategijom prometnog razvoja.

“Rezultat nesigurnosti u prometu je rezultat nebrige o razvitku prometnog sustavu u cjelini”, kaže Dadić u intervjuu, komentirajući naročito brojne probleme koji se javljaju upravo u cestovnom prometu. “Pogotovo je nekvalitetno razvijen cestovni promet, u čiju je prometnu infrastrukturu posljednjih dvadesetak godina najviše ulagano, prvenstveno u autoceste, koje zbog sustava naplate, nedostatka čvorova i slično ne preuzimaju onaj dio prometa koji bi mogle preuzeti. S druge strane, nerazvijen je sustav preskupog javnog gradskog prijevoza pa putnici koriste osobne automobile”, objašnjava Dadić razloge zbog kojih je većina građana, jednostavno, prisiljena sudjelovati u cestovnom prometu čak i kad je infrastruktura neodgovarajuća.

Glavni uzroci problema, smatra Dadić, poznata su mjesta na prometnicama – takozvane crne točke – koje nisu sanirane unatoč tome što se radi o lokacijama na kojima se često događaju nesreće. “Trebalo bi donijeti zakon po kojem za nesreće ne bi bili krivi samo vozači, kao što je to sada slučaj, pa su oni po našim propisima krivi za više od 95 posto nesreća”, kaže Dadić.

Kada je velik broj takvih lokacija saniran prije petnaestak godina, dramatično je (čak za 90 posto!) pao broj nesreća na tim mjestima, što je očit pokazatelj da za ranije nesreće nisu bili krivi vozači već neodgovarajuća prometna infrastruktura.

Dadić tako ističe da zakonodavac kod nas jednostavno nije predvidio sankcije za one koji ne vode brigu o sigurnosti prometa, uključujući tvrtke koje upravljaju cestovnim prometom ili projektiraju prometnice.

Po procjeni Ivana Dadića, jedna poginula osoba predstavlja gubitak od oko milijun eura godišnje za državu, i to jednostavno zbog razloga što prometne nesreće predstavljaju višestruki gubitak za društvo, i to na više razina. Troškovi liječenja, troškovi popravka infrastrukture i svi ostali povezani troškovi dovode do zaključka kako godišnja brojka poginulih u prometu od 300 ljudi rezultira gubitkom koji iznosi čak 1,5 do 2 posto hrvatskog BDP-a!

Profesor Dadić također se osvrnuo na taktiku policije po kojoj je najvažnije pronaći “sigurno” mjesto gdje će se moći naplatiti kazna. “Nažalost, tako je”, kaže Dadić, “a zapravo policiju plaćamo iz proračuna, ona ne bi smjela zarađivati, skrivati se po zasjedama po lijepom vremenu. To je prilika da rade malo a zarade puno. Za blage prekršaje trebalo bi upozoravati a ne kažnjavati”, zaključuje Dadić u intervjuu Večernjem listu.