Čini se da nije, ako je vjerovati izjavama prometnog stručnjaka. Naime, prof. dr. Željko Marušić objavio je na “Autoportalu” komentar u kojem se strastveno protivi uvođenju tzv. yellow box-a, kod nas nazvanog žuti kvadrat, na zagrebačka raskrižja. Jer da će pedeset godina staro rješenje, koje funkcionira u brojnim svjetskim metropolama, donijeti više štete nego koristi te će se time smanjiti protočnost i povećati gužve na ionako zakrčenim prometnicama jer “ono što je dobro u prometno uređenim i kulturnim sredinama ne mora biti korisno i kod nas.  Evo i zašto: mnogi vozači, koji bi vozilom mogli proći kroz raskrižje, zaustavit će se pred zelenim svjetlom, bojeći se kazne. A oni koji dolaze iz drugih sredina bit će zbunjeni, uz nepredvidive posljedice. Time se istodobno želi pokazati da je policija neučinkovita te nesposobna nadzirati i sankcionirati prema Zakonu o sigurnosti prometa. Stoga će, eto, pomoći ‘čarobni’ žuti kvadrat i prometni redari. Kao da se nedisciplinirane vozače i sada ne može sankcionirati za propisane prekršaje.” Uz dužno poštovanje g. Marušiću i njegovoj profesuri na katedri za aeronautiku, spustimo se na zemlju, točnije na cestu.

Dakle, točno je vozila, koja su ostajala u križanju uzrokuju kašnjenja i zastoj zbog toga što time onemogućuju poprečni tok prometa. Neosporno je da guranje vozača u smjeru ravno za trajanja zelenog svjetla u raskrižje, kojim očito neće moći proći, gotovo pa onemogućuje kretanje lijevih skretača. Zato je člankom 62 Zakona o sigurnosti prometa na cestama definirano je da “vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu”, a predviđena kazna je 1000 kuna. Koliko je takvih kazni ispisano? U 2015. godini – jedna. Zašto je tome tako pitali smo prometnog policajca s više od trideset godina iskustva. I dobili banalan odgovor. “Jer u pretrpanom raskrižju u prometnoj špici nedostajem još jedino ja, da utrčim u raskrižje i bezobraznog vozača zadržim tamo još petnaestak minuta da bih mu napisao kaznu.” U prijevodu, navedeni je prekršaj teško sankcionirati sredstvima kojima sada raspolažu prometni policajci jer je teško naći pogodna mjesta za zaustavljanje, kontrolu i sankcioniranje prekršitelja.

Hoće li žuti kvadrat pomoći u utvrđivanju odgovornosti kod takvih prekršaja? Stalni sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec smatra da hoće: ”Točno će se na kameri moći vidjeti kada je vozač ušao u “žuto” područje te je li upravo on kriv za izazivanje zastoja.” Grad Zagreb predlaže uvođenje takvog rješenja na raskrižja koja su pokrivena prometnim kamerama, koje su ionako već kupljene i plaćene. Nešto žute boje bi se moglo smatrati manjom investicijom. Prometno redarstvo je oformljeno i ima svoje zaposlenike, da sada ne ulazimo u njegovu strukturu i učinkovitost. Tu se pojavljuje problem utvrđivanja identiteta vozača, što će vjerojatno biti riješeno slanjem upita vlasnicima vozila, kao za parkiranje, pa će se “zbog povećanog obujma posla” gradske snage pojačati za još nekoliko zaposlenika. Unatoč tome, doprinese li povećanju protočnosti prometa i manjem broju prometnih nesreća, kako predviđaju iz Grada, to bi moglo biti jedno od rijetko racionalnih rješenja ove garniture gradske uprave.

Nema, dakle, stvarnog argumenta zbog kojega ne bismo pokušali i s takvim rješenjem. To da se čak ni oni vozači koji bi mogli proći raskrižjem neće to usuditi zbog straha od kazne nije baš najočekivanija opcija. Sve o tome koliko se zagrebački vozači boje kazne govori to da Policijska uprava zagrebačka svake godine sankcionira gotovo dvjesto tisuća prometnih prekršaja. Koje su pak to nepredvidive posljedice koje bi mogla uzrokovati zbunjenost vozača koji dolaze iz drugih sredina je, kako to i sama riječ kaže, teško predvidjeti. Za očekivati je poneki oštar zvuk trubljenja, a moguće čak i koji autohtoni jezični izraz nestrpljenja urođenika. Argument je argument, a ovi su slabi. Pa čak i taj da ovaj grad ima prioritetnijih prometnih rješenja. Istina, samo su ta nešto skuplja od kante boje. Razlog protivljenja prijedlogu u ovom slučaju, kako se da zaključiti iz komentara u Autoportalu, moglo biti prvenstveno neslaganje s politikom predlagača.  Konačnu presudu donijeti će pak Ministarstvo prometa.