Posts

Udarili ste divljač ili ste tek nepropisno parkirali? Ne brinite, imamo rješenje!

Brine Vas nepropisno parkiranje? Imamo rješenja! Nalet na divljač?! Imamo rješenja! Odvjetničke naknade? Imamo rješenje! Odlučili smo pomoći Vam oko pitanja koja najčeće postavljate na stranicama Udruge. I to to potpuno besplatno!

Započnite suradnju s nama! Kupite preko nas policu obveznog osiguranja vašeg automobila. Time postajete naš član, a mi obvezni pružiti Vam besplatno potrebne informacije i savjetovati Vam kako postupiti u pojedinim situacijama vezanima uz promet. Besplatno ćemo i naplatiti Vašu štetu iz prometne nesreće od nadležnog osiguravatelja, jasno, ako niste za štetu krivi.

Surađujemo sa sudskim vještacima, odvjetničkim uredima, liječnicima cenzorima i radimo taj posao više od dvadeset godina. Sada imate priliku da riješimo i Vaše probleme. Odluka je na Vama.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Nova polica-stare komplikacije, a osiguranje od naleta na divljač skupo smo platili

O aktualnoj temi jedinstvene police osiguranja od naleta na divljač u Croatia osiguranju uspjeli saznati jedino da se radi o višegodišnjem osiguranju, ali nam nitko nije znao reći niti pod kojim je uvjetima izdana polica i postoje li za nju Opći i posebni uvjeti osiguranja. Utoliko je za pretpostaviti da će se u poziciji regulacije štete primjenjivati Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, u primjeni od 01.04.2019.)

Kakva je to komplikacija objašnjava već sam članak 80. st 6. tog zakona koji glasi: „Za štetu od divljači se ne odgovara ako se utvrdi da je vozač upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi.“ ili, prevedeno,  otklon isplate štete dobit ćete ako se utvrdi da ste vozili većom brzinom od dopuštene (što je najčešći uzrok), pa potom da niste respektirali znak opasnosti „Divljač na cesti“, jer ste se valjda trebali kretati deset na sat ili sličnom „primjerenom“ brzinom, samo što bi vas srna vjerojatno zaskočila i da ste stajali na cesti. Predmet kod osiguravatelja, jasno, odlazi na vještačenje, a vještačenje se može provesti jedino ako je policija izašla na lice mjesta, napravila skicu, fiksirala tragove kočenja, fotografirala tragove na vozilu te eventualno divljač, ako je uginula na licu mjesta. Sve to skupa obično se ne dogodi jer policija ponekad ne može postupati po dojavama na udaljenim mjestima i na nepristupačnim terenima, na kakvima se divljač obično kreće. Za sada, obzirom da nije poznato pod kojim je uvjetima polica sklopljena, štete se uglavnom ne isplaćuju.

Dakle, situacija nije ništa bitno drugačija od dosadašnje u kojoj je lovozakupnik, uz plaćanje koncesije na zakupljeno lovište, trebao plaćati i policu osiguranja kod osiguravatelja. Obzirom da se, u pravilu, lovozakupnik nije držao propisa, a na računima lovačkih udruga uglavnom nije bilo novaca, vodili ste postupak u koji ste morali investirati da biste došli do pravomoćne presude koju ste mogli okačiti iznad kreveta kao lovačku trofeju, jer je bila nenaplativa.

Kao rješenje problema predlagali smo i da se prilikom obveznog osiguranja utvrdi doplatak od cca 10 kn po polici, a da bi se na taj način oštećeni naplatio po principu kasko osiguranja, ukoliko bi mu se desila šteta od divljači. U tom kontekstu razgovarali smo s relevantnima u ministarstvu poljoprivrede, u vrijeme umirovljenog ministra Jakovine, pa i kasnije, no politika je htjela drugačije. Oni su odredili da koncesije koje plaćaju lovozakupnici bivaju transferirane Croatia osiguranju te su se na taj način odrekli vaših novaca, a ostatak iznosa premije koji bi trebale podmiriti lovačke udruge su preuzele pojedine županije, dakle, opet se plaća vašim novcima.

Ukratko, kadgod ova država radi nešto ispod žita i donosi neke čudesne političke odluke problem ne rješavaju nego ga samo multipliciraju. Dakle, gospodo, umjesto da ste dobili rješenje očekujte otprilike 3789 sudskih sporova, jer toliko je bilo u 2017. zabilježenih naleta vozila na divljač, očekujte cca 10000 radnih sati pravosudnih dužnosnika, od sudaca do daktilografa, pa ćete vidjeti na koji način je država riješila problem. O neizvjesnosti sudskih postupaka da ne govorimo, a benefit lovozakupnika na teret svih poreznih obveznika nadam se nije ni potrebno dokazivati. No dobro, ništa nova, uvijek se lovstvom bavila privilegirana kasta, a zabranjivao lov seljacima, odnosno nedostojnima. Prisjetite se samo Robina Hooda i činjenice da u Sherwoodskoj šumi nije smio loviti, a to je radio vlasti usprkos.

Ali, davno je rečeno i da “There is no such thing as a free lunch“, netko će, dakle, to veselje morati i platiti, a novost je jedino da ćemo to od sada biti svi mi. Unatoč činjenici da je privilegiranih oduvijek bilo, čini mi se da ih nikada nije bilo u današnjoj mjeri, odnosno da su svoje plaćali i bolji od njih. Dobro, ne znam baš je li Josip Broz Tito plaćao lovozakup za svoje medvjede, ali će već, recimo, Nadan Vidošević svoje, nadam se, platiti.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Stotinama oštećenih štete od divljači ne podmiruje nitko dok zakonodavac nepotrebno komplicira

Prijedlog zakona o lovstvu, nacrt kojeg je sredinom prošle godine bio u javnoj raspravi, kojega su vlasnici automobila čija su vozila oštećena u naletu na divljač željno iščekivali, jer je njime trebalo biti riješeno i pitanje njihovih šteta, još uvijek nije prošao ni prvo saborsko čitanje iako je bilo predviđeno njegovo donošenje do kraja prošle godine. To pitanje već više od godinu dana nije zakonski regulirano i štete se ne isplaćuju, a vlasnici vozila očajavaju.

Upravo je nezadovoljstvo tim rješenjem navodno razlog dorade zakona koji je sada, prema informacijama iz državnog tajništva, u njihovoj nadležnosti, a neministarstva poljoprivrede, odjel lovstva, što nije osobito logično. Nešto je logičniji prijedlog da generalne police osiguranja koja bi pokrivala sve štete od divljači, a sklopio bi je Hrvatski lovački savez u ime svih lovačkih društava i udruga. Pojedina osiguravajuća društva potvrdila su da je od njih već zatražena takva ponuda i cijena police kreće se u iznosima od dvadeset do pedeset milijuna kuna. Kako je to velik novac i za Lovački savez, čiji predsjednik g. Đuro Dečak ima stav da postoje i štete na divljači, što bi značilo da bi lovački savez volio štogod od toga uprihoditi radije nego platiti, postoji čak ideja da premiju plati Republika Hrvatska, koja prihoduje po toj osnovi oko 30 milijuna kuna, što bi značilo da se RH odriče bilo kakavog prihoda i da dopušta eksploataciju lovišta besplatno. Pritom treba imati u vidu da divljač zna odlutati i van lovnih područja, pa i u naseljena mjesta, što će gotovo sigurno ponovno dovesti do sudskih sporova u kojima će osiguravatelj tvrditi da to područje ne pokriva. Problem naleta na životinje koje se ne smatraju divljači, primjerice ptice i vlasničke ili nevlasničke pse, time i dalje ostaje neriješen.

Ideja franšize kojom bi se šteta podmirivala do iznosa od deset tisuća kuna, a preko toga padala na teret oštećenooga upravo je obrnuta smislu osiguranja, a to je da pokrije štetu koju osiguranik sam nije u stanju podnijeti. Franšiza je moguća na način da štete do, primjerice, dvije tisuće kuna padaju na teret oštećenog, a poslije toga namiruje osiguravatelj. Ovo zato što svaki i najmanji izvid štete traži angažman procjenitelja i stvara troškove osiguratelju pa je to svakome ekonomski neisplativo. Zakonodavac, dakle, nepotrebno komplicira pokušavajući riješiti nerješivo.

Ne postoji, naime, niti jedan razlog zašto bi šteta na automobilima bila predmet Zakona o lovstvu, a ne Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kao što je to Udruga stradalih u prometnim nesrećama Bonus predlagala na svojim web stranicama prije gotovo godinu dana u tekstu “Obvezno osiguranje za štete od divljači za samo 10 kuna”.  Prijedlog je Udruge izravni doplatak od 10 kuna po svakom registriranom vozilu kako bi se pokrila šteta koja nastaje vozačima uslijed naleta na divljač. Ovaj prijedlog je na linijama uzajamnosti i solidarnosti, što je i bit svih vrsta osiguranja. Unatoč očekivanom protivljenju vozača na dodatni namet, bilo bi ovo efikasno, zakonito pa čak i pravedno kojim bi bila namirena potraživanje oštećenih vozača, a bez nepotrebnog opterećivanja pravosuđa predmetima koji su rješivi na drugi način. Štete pak koje divljač učini poljoprivrednicima mogle bi pak biti obuhvaćene Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kojim bi se uvela obvezna polica osiguranja za sve OPG-ove, moguće uz subvenciju lokalne zajednice pa čak i države.

Iz iskustva dosadašnjih promjena u zakonodavstvu, i seljenja odgovornosti s lovačkih društava na lokalne i regionalne ceste, postane li navedeno unatoč svemu dio Zakona o lovstvu, za napomenuti je da je nužno osobito voditi računa o prijelaznim i završnim odredbama zakona i kojim slovom se osvrnuti na više stotina predmeta koji su već u toku kao i već postojeće, a neprijavljene štete. Dobar je običaj u boljem svijetu da se prilikom pisanja zakona konzultira zainteresirana stručna javnost, u ovom slučaju Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatski lovački savez, lovačke udruge, pravosudna akademija, ministarstvo poljoprivrede, osiguravajuća društva, što smo predano radili prethodnih godinu dana pa, ako zakonodavac nije u stanju nikako drugačije napisati zakon, možemo i mi to učiniti za njega.Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail