Posts

Ako ste prepijani da hodate – ne pokušavajte voziti!

Koliko god vi mislili da se neke stvari podrazumijevaju i ne treba ih naglašavati, stvarnost vas demantira. Točnije, demantirao nas je  32-ogodišnji vozač kojega je jučer poslijepodne karlovačka policija zatekla za upravljačem sa čak 4,61 promila alkohola u krvi. Moguće da se je i pohvalio policajcima objašnjenjem kako je postigao takav rezultat, ali su ovi to zaboravili prenijeti novinarima.

Za pretpostaviti je da je trening bio dugotrajan jer bi ta koncentracija alkohola prosječnu osobu ostavila ležati bez svijesti. No, osobe koje, da se korektno izrazimo, konzumiraju alkohol dulje vremena, mogu time prag osjetljivosti organizma na trovanje alkoholom podignuti do neslućenih visina. I samo takvi mogu doći na ideju da sjednu za upravljač nakon što su do automobila došli, navjerojatnije, četveronoške.

Nema previše smisla sada moralizirati kako takvima ne znači puno ljudski život. Jasno da onome tko se ulijevanjem alkohola u sebe doveo u po život opasno stanje, jer koncentracija od 4 i više promila alkohola u krvi može uzrokovati smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskoga krvnog tlaka ili gušenja tijekom povraćanja zbog nepostojanja refleksa kojim bi se tekućina iskašljala iz pluća, njegov život ne znači previše. I da sigurno nije sposoban razmišljati o vašem.

Pitanje je u oba slučaja isto, kako se možemo zaštiti? Karlovačka policija svoj je posao odradila, našeg junaka zadržala je na triježnjenju i podnijela protiv njega optužni prijedlog prekršajnom sudu. Ovisno o tome je li mu ovo jedini takav prekršaj u kojem je zatečen u posljednje tri godine ili se radi o recidivistu, sud će mu odrezati novčanu kaznu od 5 do 15 tisuća kuna (u praksi taj iznos rijetko prelazi deset tisuća) ili kaznu zatora do 60 dana (u praksi najčešće sud odredi do 15 dana pritvora, a ostatak kazne bude uvjetna).

Zakonom je predviđeno i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na rok do godine dana, u iznimnim slučajevima ponavljača do dvije godine. Voziti za trajanja te mjere je loša ideja jer je izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera kazneno djelo koje vam može priskrbiti dugotrajniju kaznu zatvora. Sud može također odrediti obveznu mjeru liječenja od alkoholizma, ali to u slučajevima kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama čini iznimno rijetko.

No, između našeg vozača i njegovog limenog ljubimca mogla bi se ispriječiti još jedna mjera koju vjerojatno ne očekuje – izvanredni nadzorni liječnički pregled, na koji se automatizmom upučuju svi vozači zatečeni s preko 1,5 promila alkohola u krvi. Da biste prošli na tom pregledu potrebno je da, u prosjeku, mjesec dana izbjegavate konzumiranje alkohola, a što nekim osobama predstavlja pravi izazov. Ne prođete li na pregledu, na idući možete izaći tek nakon šest mjeseci. Upravo je ta mjera zaslužna za to što neki alkoholičari više nikada neće vidjeti svoju vozačku dozvolu.

Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij, mi ćemo ponavljati, a vi poslušajte savjet: Ako ste prepijani da hodate – ne pokušavajte voziti! Ako se ne pouzdajete u svoju procjenu pod utjecajem alkohola, ne sramite se za pomoć obratiti prijatelju. Drsko pretpostavljajući da vam je barmen najbolji prijatelj, predlažemo da se povedete za primjerom revolveraša s divljeg zapada i, umjesto svog colta, prilikom ulaska u kafić barmenu povjerite ključeve svog automobila. Neka on odluči jeste li previše pijani da vozite, ionako samo on zna koliko ste točno popili.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Pravična novčana naknada

Ivana je kao putnik, bez ikakve svoje krivnje, stradala u prometnoj nesreći, a zbog bolova se obratila liječniku koji je utvrdio lakše tjelesne ozljede. Podnijela je odštetni zahtjev osiguravatelju, koji nije ponudio naknadu, te se odlučila za tužbu. Pet godina kasnije osiguravajućoj kući koju je tužila dužna je 25 tisuća kuna koje joj se naplačuju ovrhom s plaće. Je li to moguće? Da, moguće je i zakonito. Kako?

Područje naknade štete kao instituta definirano je Zakonom o obveznim odnosima i to od članka 1045. Navedena situacija proizlazi iz članka 1100, kao posebno značajnog za naknadu štete oštećenima u prometnim nesrećama, kao i na druge načine.

Uvođenje tog članka ima svoju povijest, svoje opravdane i neopravdane razloge, ali ono što smijemo reći jest da je apsolutno unio pravnu nesigurnost u međusobne odnose odgovornih i oštećenika. Inicijatori uvođenja ovog članka su bili osiguravatelji koji su željeli spriječiti isplate tzv. bagatelnih šteta jer je suma takvih šteta postala veliki financijski izdatak osiguravateljima, kako zbog  svog iznosa, tako i zbog povećanih troškova infrastrukture potrebne za njihovu obradu.

Uvođenjem ovog članka, koji u cijelosti donosimo:

Pravična novčana naknada

Članak 1100.

(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

(2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

(3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.”,

otvorena je, smijemo reći, Pandorina kutija, udaljavanjem od principa prema kojem suci sude po zakonu ili da bi se “zakona morali držati kao pijan plota” nego je sucima ostavljeno za svaki pojedinačni slučaj primijenititi stavak 2 članka 1100 koji omogućuje da, unatoč činjenici da je šteta nesporno nastala mogu, odbiti dosuditit novčanu naknadu “da se njome ne bi pogodovalo težnjama koje nisu spojive s njenom naravi i društvenom svrhom”. Dakle, sudovi imaju diskreciono pravo odbiti zahtjev i zbog toga se tužitelju može dogoditi da, unatoč činjenici da je pretrpio štetu bude obvezan platiti troškove sudskog postupka.

Upravo je to i bila intencija osiguravatelja, da učine situaciju neizvjesnom i utjeraju strah u kosti budućim tužiteljima, a sve kako bi ovi odustali od pokretanja sudskog spora.

Kada govorimo o troškovima sudskog spora, riječ je o, prije svega, plaćanju sudske takse da bi se spor uopće pokrenuo, plaćanju vlastitog odvjetnika, plaćanju vještačenja i plaćanju protivničkog odvjetnika u slučaju gubitka spora. Iznos ovih troškova je obično u rasponu od 7 do 10 tisuća kuna, a u praksi smo zabilježili i slučajeve u kojima su se troškovi popeli i preko 20 tisuća kuna, te mogu predstavljati ozbiljan teret oštećenome.

Nakon donošenja Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda 2012. godine, i ovaj se članak počeo sve više primjenjivati u praksi te bi čak i županijski sud, a nakon žalbe osiguravatelja, diskrecionim pravom presudio da dokazana šteta ne zaslužuje novčanu naknadu, unatoč tome što je općinski sud dodijelio neki iznos naknade štete, te bi time stradaloga u prometnoj nesreći opteretio svim troškovima vođenja dugogodišnjeg sudskog spora.

Upravo su takvi slučajevi u samoj je srži razloga zbog kojih je osnovana Udruga stradalih u prometnim nezgodama Bonus. Zakoni su takvi kakvi jesu i ne možemo ih po svom nahođenju promijeniti, ali ono što  možemo učiniti, temeljem iskustva, jest pravovremeno vam dati savjet kada je uputno krenuti tužbom, a kada je izbjegavati, a što ovisi ponajviše o medicinskoj dokumentaciji. Obratite nam se s povjerenjem.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Možete li zbog toga što niste nosili kacigu izgubiti pravo na naknadu štete?

Potaknuti čestim upitima utječe li to što prilikom vožnje motociklom niste imali kacigu na glavi, ili pak niste bili vezani sigurnosnim pojasom prilikom vožnje u automobilu, na pravo na naknadu štete, odlučili smo ovo pitanje koje zanima mnoge detaljnije obrazložiti na našim stranicama.

Moguća su dva odgovora, obzirom na to temeljem koje police osiguranja se pokušava naplatiti nastala šteta:

Ako se radi o potraživanju temeljem police obveznog osiguranja, tada će svakako biti uzet u obzir doprinos vozača koji nije nosio kacigu. O tome će komentar dati vještak, a odluku sud, imajući u vidu bi li do ozljede došlo da je korištena zaštitna oprema, odnosno bi li posljedice bile bitno drugačije. Moguće je isključenje naplate štete ako vještak utvrdi da vozač ne bi doživio nikakvu trauma da je nosio zaštitnu opremu. Nalaz ovisi o naletnim brzinama jer prilikom velikih naletnih brzina i udarca u tvrdu prepreku može doći, i obično dolazi do teških tjelesnih ozljeda.

Što se tiče potraživanja po tzv. dopunskoj polici osiguranja putnika i vozača, a temeljem koje police je moguće naplatiti samo nastalu invalidnost ili eventualno smrt, nije od utjecaja na naknadu štete nošenje ili nenošenje zaštitne opreme jer se radi o ugovornoj obvezi. Ovakva isplata od strane osiguravatelj bi mogla biti isključena jedino ako je to izričito navedeno u uvjetima.

Obzirom da takve police nisu skupe, a padovi s motocikla su, nažalost, učestali i najčešće rezultiraju lomovima i sličnim teškim tjelesnim ozljedama, preporučili bismo svim vlasnicima motocikala da dopunske police sklapaju i na veće iznose od minimalnih obzirom da je to relativno povoljno osiguranje koje bi vam moglo dobro doći.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Smije li pauk dignuti moj auto?

Potaknuti pritužbama članova da im je „pauk“ uklonio vozilo koje nije nikome smetalo i upitima kada „pauk“ smije dignuti automobil, odlučili smo na to često pitanje javno odgovoriti.

U članku 84 Zakona o sigurnosti prometa na cestama taksativno su nabrojani uvjeti , a da bi policijski službenik, prometni redar ili komunalni redar mogao narediti uklanjanje vozila.

(1) Policijski službenik ili službenik jedinice lokalne samouprave, naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno:
1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom,
2) na obilježenome pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,
3) na nogostupu ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm),
4) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
5) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, ako smanjuje preglednost prometa,
6) u tunelu, na mostu, u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,
7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
8) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, garažu ili dvorište ,
9) na biciklističkoj stazi ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko kolnika,
10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom,
11) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili semafor,
12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra.
(2) Vozilo koje je nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1. ovoga članka ne može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(3) Prije izdavanja naredbe za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom, skicom ili video zapisom.

U određenom broju slučajeva ti uvjeti nisu ispunjeni, a vozilo je unatoč tome uklonjeno. To se događa zato što komunalno poduzeće živi upravo od neumjerenog cjenika za premještanje vozila, koji je van kontrole i određuje ga onaj koji prihoduje. Cijena premještanja trebala bi biti ekonomska cijena, a ne služiti penaliziranju jer ste kaznu već dobili od policijskog službenika ili redara. Pod ekonomskom cijenom smatramo cijenu usporedivu s onom šlep-službe.

Na deponiju Zagrebparkinga niste dužni ništa platiti, već ćete dobiti Obavijest o počinjenom prekršaju i račun za troškove premještanje. Vaš potpis prilikom preuzimanja ne znači da ste priznali krivnju nego njime samo potvrđujete da ste preuzeli dokumente. O vašoj krivnji može odlučiti jedino prekršajni sud. Isto tako, Zagrebparking može svoje potraživanje staviti u mirovanje dok se vodi prekršajni postupak, s tim da to morate izričito zatražiti.

U slučaju da je vozilo vlasništvo leasing kuće, ugovor s njom ne isključuje njenu obvezu da vas obavijesti o počinjenom prekršaju, a kako ne biste propustili rok za prigovor.

Zato, kada vam „pauk“ podigne vozilo, upotrijebite našu aplikaciju kao alat pomoću kojega ćete, putem call centra, dobiti prvu uputu o svojim pravima. Svojim članovima besplatno ćemo sastaviti prigovore i sugerirati način obrane, pri čemu ne prejudiciramo sudsku odluku u smislu da garantiramo ćete biti oslobođeni, ali ako smatrate da ste oštećeni i namjeravate se žaliti, rado ćemo upotrijebiti svoje pravno znanje da vam pomognemo u tome.

Sve ovo ne pišemo zato što želimo na bilo koji način umanjiti sigurnost prometa nego zato što inzistiramo na tome da se vozila uklanjaju samo u slučaju kada tu sigurnost uistinu ugrožavaju, a da se ostali prometni prekršaji penaliziraju isključivo na zakonom predviđen način, umjesto da komunalno poduzeće provodi svoju samovolju.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Broj stradalih u prometnim nesrećama udvostručuje se u ljetnim mjesecima

Znate li da se broj stradalih u prometnim nesrećama udvostručuje u ljetnim mjesecima? Dok u siječnju, veljači ili, primjerice, listopadu broj stradalih na hrvatskim cestama ne prelazi tisuću ozlijeđenih osoba mjesečno, u ljetnim mjesecima ta brojka skače da bi u kolovozu dosegnula i 1800 ozlijeđenih osoba.

Unatoč legendi da takvo povećanje uzrokuje navala čeških turista, jedini dokazani uzroci prometnih nesreća su vaša nepažnja i “sitni” prometni prekršaji.

A bilo bi dobro i da pripazite da ne sjedate za upravljač ako ste se rashladili kojim pivom ili koktelčićem, a ako ste tek položili vozački ispit nemojte to proslaviti vožnjom od nekoliko stotina kilometara u gustom prometu. Vožnju do mora prepustite iskusnijem vozaču. Jer, iako ne uzrokuju ništa više prometnih nesreća nego ostali vozači, posljedice prometnih nesreća koje su uzrokovali vozači pod utjecajem alkohola, mladi vozači i oni bez položenog ispita značajno su teže.

Ukratko, budite oprezni u prometu i upamtite; prometne nesreće još uvijek ne možemo predvidjeti, ali, u slučaju da se nesreća ipak dogodi, svojim članovima pružamo punu podršku.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Kako izgubiti nesporan slučaj?

Puno smo pričali o tome što je potrebno da se dobije naknada štete, ali znate li što je potrebno da slučaj izgubite i da stranka nikada ne dobije naknadu štete na koju ima pravo? Donosimo dva recepta iz prakse u priči o jednoj stranki i četiri odvjetnika:

Jedna stranka

Važno je reći da je odnos odvjetnika i klijenta od presudne važnosti za dobivanje sudskog spora.  „Prije svega, ne smijete sve prepustiti odvjetniku i dići ruke od svega. To je vaš život, to je vaša stvar. Morate stalno biti u toku, boriti se, tražiti načine kako dokazati da ste u pravu.“ – rekla je jedna pametna gospođa. Ta, nažalost, nije bila naša stranka. Naša stranka smatrala je da je dovoljno potpisati punomoć odvjetniku i time je njena uloga u potraživanju nematerijalne štete iz prometne nesreće završena. Traženu liječničku dokumentaciju nije dostavila jer na dva liječnička pregleda na koja je bila upućena nije ni otišla. Nije ih mogla uskladiti s radnim vremenom. Pretpostavljamo da ni prvo ročište, na koje također nije došla, nije mogla uskladiti s radnim vremenom. Na drugo ročište dolazi nepripremljena jer, unatoč molbi odvjetnika da dođe petnaestak minuta ranije radi konzultacija, dolazi u zadnji tren i svjedoči u korist vlastite štete. Odvjetnica je tu nemoćna. Sud odlučuje da stranka nije dokazala da je pretrpjela bol i strah u obimu u kojem bi oni zahtijevali novčanu naknadu. Sve su žalbe tu uzaludne. Odvjetnici osiguravatelja potražuju od gospođe gotovo 25 000 kuna svojih troškova. Jednake takve troškove smo mi snosili i podmirili. Suočivši se s ovrhom, stranka se odjednom aktivira, na društvenim mrežama, vršeći pritisak na Udrugu da podmiri i njene troškove kriveći odvjetnicu za gubitak spora i tvrdeći da nije znala da se sudski spor može izgubiti (!). Da je gubitak spora skrivila odvjetnica, objasnili smo gospođi, može se zahtjevom obratiti na njeno osiguranje, što nije učinila. Odvjetnica je čak bila, radi zaštite svog ugleda, spremna objaviti cjelokupni spis, ali joj odvjetnička etika to brani bez privole stranke koju je ova izričito, u više navrata, odbila dati. I sad nam preostaje jedino da kažemo, žao nam je gospođo, na Vaše postupke nismo mogli utjecati, kao ni na odluku suda. A križarski rat na društvenim mrežama neće platiti ni Vaše ni naše račune.

Četiri odvjetnika

Potrebna su vam barem četiri odvjetnika, jedan koji nema pojma o naknadi štete, drugi koji ne čita spis i još dva da nasumičnim pokušajima neuspješno pokušaju popraviti štetu; iskustvo je koje je s nama podijelio član. Sve je lako kada znaš kako, moto je mog šefa. Zato nam je i logo Pitagorin poučak (primijetili ste, zar ne?). Odvjetnica kojoj je ova stranka predala predmet u ruke možda je vrlo dobra u npr. rješavanju zemljišnoknjižnih sporova, ali  kako se radi naknada štete očito nije znala. Zato je za štetu koju je 2007. godine napravilo vozilo inozemnih registarskih oznaka 2008. tužila korespondenta Croatiu umjesto Hrvatskog ureda za osiguranja. Unatoč tome što Croatia ističe promašaj pasivne legitimacije, tužbu ne povlači nego, na inzistiranje klijenta, sastavlja požurnice. Čak 2010. tuži Republiku Hrvatsku jer stranki nije omogućila suđenje u razumnom roku. Tužba biva odbijena. U međuvremenu stranka pronalazi drugog odvjetnika koji nije proučio ni uočio  gdje je nastao problem nego nastavlja gdje je kolegica stala. Rezultat je presuda Općinskog suda 2011. kojom je tužba za naknadu štete odbijena iz razloga promašene pasivne legitimacije. Odvjetnik ulaže žalbu, ali stranka 2013. prima presudu Županijskog suda koja  potvrđuje odluku Općinskog suda. Klijent zbog zastare više nema mogućnost tužiti HUO i ostaje bez naknade štete. Treći odvjetnik prepoznaje grešku prve odvjetnice i obraća se njenom osiguranju, ali ono zahtjev otklanja iz dva razloga; jer potraživanje nije bilo u zastari kada si je stranka pronašla drugog odvjetnika i, drugo, prebacuje teret na prvostupanjski sud koji je prigovor promašene pasivne legitimacije „prvenstveno razmotrio“  pune tri godine od kada je prvi put istaknut. Četvrta odvjetnica tereti Republiku Hrvatsku za propust suda te se obraća Općinskom državnom odvjetništvu prijeteći tužbom koja ipak neće biti podnesena. Kad nam je član, ove godine, pokazao spis mogli smo ga, nažalost, jedino obavijestiti da je njegovo potraživanje u zastari.

Što smo Vam htjeli poručiti pričom? Za uspjeh u sudskom postupku potrebna je intenzivna suradnja između aktivne i motivirane stranke i stručnog i specijaliziranog odvjetnika. Spojiti to dvoje je, između ostaloga, naš posao.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Imam problem HRT1

Još pola sata ne bi bilo dovoljno. Zanimljiva emisija u kojoj su načeta brojna pitanja, od neučinkovitosti regulatornih tijela, trajanja sporova do konkretnih problema gledatelja. Brojni građani javili su nam se i nakon emisije konstatirajući da su tek sada razumjeli kako zapravo osiguravajuća društva funkcioniraju.  Gost emisije 2. svibnja bio je g. Hribar koji  poznaje sva tri lica ove priče, kao odvjetnik koji se bavio naknadom štete, kao predsjednik uprave osiguravajućeg društva i kao osoba nastradala u prometnoj nesreći. A cijelu je priču pokrenula Verona Đurđević, gospođa čija upornost i hrabrost pomiče planine.

Ako ste propustili emisiju, svakako ju pogledajte na našim stranicama ili na platformi HRTi.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Zašto se događaju prometne nesreće?

Vi, dakako, pazite u prometu. Ne sjedate pijani za volan. Ne vozite suludim brzinama. Ne prolazite na crveno na semaforu. Nažalost, to neće osobito popraviti situaciju u Vašu korist. Read more

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail