Posts

Naknada štete za troškove zamjenskog vozila

Da biste nakon prometne nezgode ostvarili pravo na zamjensko vozilo (jasno, pod pretpostavkom da niste krivi) po našem iskustvu potrebno je dobro pripremiti dokumentaciju.

1.       Obavijestiti odgovornog osiguravatelja (pismeno) da zbog potrebe posla imate namjeru unajmiti zamjensko vozilo;

2.       Zatražiti tri ponude od rent a car kuće kako biste kasnije dokazali osiguravatelju da ste se ponašali u skladu s dobrim gospodarenjem;

3.       Zatražiti pismeno od servisa da vam navede kada može primiti vaše vozilo na popravak i koliko će popravak trajati;

4.       Vrlo često servisi zbog nabavke rezervnih dijelova ili nekog drugog razloga produže rok – tražiti pismeno obrazloženje;

5.       O svemu pismeno obavjestiti osiguravatelja.

U konkretnom slučaju osiguravatelj je prvo otklonio svoju obvezu. Kada je zaprimio tužbu ponudio je nagodbu u bitno nižem iznosu od stvarno nastalih troškova. Na drugom ročištu sklapa nagodbu u iznosu stvarno nastalih troškova, uključivo s troškovima odvjetnika i takse na tužbu.

VAŽNA NAPOMENA: Morate imati ispostavljene račune i dokaz da ste ih platili.

Jasno, postoji rizik – pravosuđe je teško predvidjeti; kažu da se ne smije prejudicirati ishod spora. Po našem mišljenju ishod spora je predviđen zakonskim odredbama (vezano za konkretan slučaj).

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Načelnik Perušića 22 godine u tijelu nosio gazu

Na portalu Jutarnjeg pojavio se članak o načelniku Perušića kojem je nakon pustih godina mučenja konstatirano da mu je operater greškom ostavio gazu, koja je jasno producirala ozbiljne probleme. Nakon dugogodišnjeg mučenja i raznoraznih pogrešnih dijagnoza prof dr. Paladino ustanovljava stvarni uzrok i rješava muka pacijenta.

Postupak radi naknade štete vodi se pred sudom u Gospiću, a sutkinja, pretpostavljam temeljem vještačkog nalaza, pažljivom ocjenom svih provedenih dokaza dosuđuje, a u skladu s orjentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, nešto što doduše i bez spisa mogu komentirati kao sramotnom naknadom od 1.995,62 € neimovinske štete, te dio od 185,81 € imovinske štete, dok je odbjen tužbeni zahtjev u preostalom zatraženom iznosu od 11.011,22 €. 

U članku nije naveden odnosno citiran vještački nalaz, kao ni ime vještaka koji je proveo vještačenje, no, pretpostavljam da je sutkinja dobro uvrstila parametre temeljem kojih se određuje visina štete.

Da je pacijent period u kojem se patio, živio u neizvjesnosti itd., bio neosnovano u zatvoru dobio bi ozbiljniju naknadu, a u zatvoru te barem ništa ne boli.

Sutkinja, dapače, kao dokaz da to u stvari i nije neki problem, navodi da nije išao psihijatru! Meni je mučno od ovakvih presuda. Prije svega zato što oni koji sude nikako da shvate termin ORJENTACIJSKI kriterij, te da njihov posao nije zbrajati i oduzimati, a niti prepisivati tablice nego presuditi temeljem svih utvrđenih okolnosti. 

Da je sutkinja pročitala uvodni referat tadašnjeg predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Jakova Miletića sa skupa u Opatiji možda bi shvatila smisao svoje uloge u takvim i sličnim slučajevima.

Ostaje jasno otvoreno pitanje vještaka i njegovoga vještačkog nalaza. No i bez da ga imam na uvid siguran sam, da niti približno ne korespondira s realitetima stanja u kojima je tih godina živio pacijent.

Usuđujem se ovo napisati na temelju 40 godina prakse u području naknade štete.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Smještaj u domu za stare i nemoćne nakon prometne nezgode

Predmet radi naknade štete nakon ozbiljnog protoka vremena ipak završava pravomoćnom odlukom, u okviru koje je osiguravatelj u obvezi plaćati smještaj u domu za stare i nemoćne. Smatrali smo da je time sve konačno riješeno.

Telefonski poziv, stranka nas obavještava da je u dom u kojem je smješten došao neki čovjek, koji tvrdi da je na javnoj dražbi kupio objekt u kojem su smješteni stari i nemoćni te da očekuje da se do sutradan dom isprazni i preda njemu u posjed. Kontaktirali smo pružaoca usluga i shvatili da su oni imali ugovor o zakupu s tadašnjom vlasnicom objekta, koja je, pretpostavljamo, objekt dala pod hipoteku, pa nije izvršavala obveze, pa je došlo do javne dražbe itd.

U tom predmetu pružalac usluge smještaja nije stranka u sporu između kreditora i vlasnice objekta i tvrdi da o sporu nisu ništa znali. No, iz sljedećeg odgovora tko VAS zastupa proizlazi da imaju zastupnika, što signalizira da su svjesni događanja.

Jedini koji sigurno nisu ništa znali su korisnici i vjerojatno namještenici.

Vjerojatni scenarij je da će namještenici tražiti i naći drugi posao, da će dio korisnika naći neki drugi smještaj, što se i događa, a da će dio korisnika ostati na milost i nemilost NEKOMU.

Nakon ovoga otvaraju se razna pitanja, a prije svega licenciranje mogućih pružalaca usluga, skrbi za stare i nemoćne. Do sada smo saznavali o požarima u domovima koji nisu ispunjavali minimume tehničkih uvjeta, a rezultirali su tragedijama.

I u ovom području pokazuje se nedostatak bilo kakvog sustava, a pogotovo sustava kontrole nadležnih institucija.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Jazavac na autocesti

Naišli smo na tekst u kojem Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je nepravomoćno izgubio spor protiv HAC-a, time da je događaj nalet na jazavca na autocesti kod čvora Zdenčina.

https://www.vecernji.hr/vijesti/mup-tuzio-hrvatske-autoceste-zbog-jazavca-na-a1-policajka-je-vozila-140-na-sat-kada-ga-je-udarila-1635290


U predmetu koji smo mi vodili pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem Pn-3311/2017 sklopili smo sudsku nagodbu s osiguravateljem, također u predmetu gdje je šteta nastala uslijed naleta na jazavca na autocesti. Naime, sve autoceste imaju osiguranje kod nekog od osiguravatelja te po našem mišljenju nema načina da se osiguravatelj ekskulpira od odgovornosti, činjenicom da je za isto naplatio premiju.

U premetu Pn-2170/18 Općinskog građanski sud u Zagrebu, koje je potvrđena presudom Gž-99/2021 Županijskog suda u Karlovcu naplatili smo štetu koja je nastala na način da je na vozilo tužitelja pala suha grana sa zemljišta koje graniči sa Hrvatskim cestama, s time da je zemljište u privatnom vlasništvu. U obrazloženju presude višeg suda navodi se da odgovornost tuženika (Hrvatske ceste d.o.o.) proizlazi iz odredaba pravilnika o održavanju cesta, a kojim se određuje popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokovi izvođenja koje su dužne osigurati pravne osobe koje upravljaju javnim cestama (upravitelj cesta). Iz navedene presude proizlazi visok stupanj odgovornosti upravitelja cesta, a kad tome dodamo sklopljeno osiguranje ne vidimo način da sud odbija tužbeni zahtjev osim ako se u toku zastupanja nije pojavio neki propust na strani tužitelja.

Inače naša vječna tema na koju nažalost ne dobivamo decidirani odgovor pravosuđa (VSRH) je nalet divljači, odnosno po nama odgovornost Republike Hrvatske činjenicom da je po našem viđenju, vlasnik divljači RH, pa bi utoliko i trebala nadoknaditi štetu. O tome da li će se regresirati od lovozakupnika je odluka RH. Po ovom pitanju nažalost nema konačne odluke VSRH jer na to pitanje izbjegava odgovoriti.

O navedenoj problematici smo već ranije govorili pa predlažemo pogledati video iz priloga:

https://danas.hr/hrvatska/strucnjak-o-srni-koja-je-izlijetanjem-na-cestu-usmrtila-bracni-par-hrvatska-je-vlasnik-divljaci-i-ja-bih-tuzio-i-drzavu-d6e95214-b9f4-11ec-b9ef-0242ac120047

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Kako je auto jednog studenta zapalio njih sedam? ‘Mogu se obeštetiti od vlasnika od kojeg je krenulo’

Prošle godine u Hrvatskoj je gorjelo oko 600 prometnih vozila, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ovisno o tome što je uzrok, ovisi i isplata štete. Ako je podmetnuto, odgovara počinitelj. No ako se automobil zapalio sam, priča se komplicira.

Ono što je sigurno da se mogu obeštetiti od vlasnika vozila s kojeg je krenuo taj požar jer vlasnik temeljem Zakona o obveznim osobama odgovara za štetu koju njegova stvar prouzroči trećim osobama. Ali je pitanje da li će vlasnik vozila bit solventan i u toj mjeri moć nadoknadit štetu ili je čovjek penzioner pa onda teško je očekivat od njega da ima novaca jer je šteta očito veća”, rekao je predsjednik Udruge stradalih u prometu Bonus, Mihael Hribar za RTL Danas.

Više pogledajte u priloženom linku.

https://www.rtl.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-auto-jednog-studenta-zapalio-njih-sedam-mogu-obestetiti-od-vlasnika-od-kojeg-je-krenulo-2764f424-5553-11ed-a0b0-d22cdd85e462

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Putnički vlak br. 2506

Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nezgodama Bonus, koja se niz godina bavi pomaganjem građanima po pitanju odšteta, kaže nam da će stradalnici iz Irana moći potraživati odštetu, isto kao i drugi stradalnici te obitelji preminulih, bez obzira što su u Hrvatskoj boravili ilegalno i bez osobnih dokumenata.

Prvo će utvrđivati odgovornost za nastalu štetu, hoće li to biti HŽ putnički promet, HŽ infrastruktura ili netko treći, ne znamo. No, za putnike je to svejedno, oni imaju pravo na naknadu štete. Odluke našeg suda je nemoguće prejudicirati, no ja smatram da postoji pravo na naknadu štete, pogotovo ako su ušli u vlak s putnim kartama, i to po dvije osnove – po kupljenoj karti i odgovornosti za nesreću. Zapravo je ključna činjenica da su bili u vlaku, čak i da u tom trenutku nisu imali kartu, opet bi imali osnov za potraživanje štete s obzirom da bi u tom slučaju opet bila odgovornost na prijevozniku koji svojim mjerma nije onemogućio njihov ulazak bez karte, rekao nam je pravnik Hribar iz udruge Bonus.

Naknada štete za tjelesne ozljede se regulira orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, dodaje, a mi smo zemlja koja ima jednu od najvećih stavki za skrivljenu smrt, te u ovom trenutku iznosi 330.000 kuna.

Cijeli tekst prenosimo u linku:

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/iranci-bi-mogli-dobiti-i-do-330-000-kuna-zele-samo-otici-vec-su-naciljali-iducu-zemlju-15246665

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Naknada štete za zamjensko vozilo

Predmet je zastupao odvjetnik Luka Mardešić, a prilično je unikatan pa ćemo probati dati sažetak. Tužiteljica je doživjela prometnu nezgodu, materijalna šteta je bila opsežna, ali nije procijenjena kao totalna jer je vozilo bilo staro nekoliko mjeseci.

Da bi mogla obavljati svoj posao (profesorica na nekoliko lokalnih škola), tužiteljica je uzela zamjensko vozilo, jer jednostavno nije bilo moguće na drugi način pokriti satnicu. Prilikom kupnje automobila tužiteljica je imala u vidu veliku očekivanu kilometražu, s obzirom na posao koji je obavljala, pa je kupila automobil s ugrađenom plinskom instalacijom.

Tužbeni zahtjev koji je potvrđen Županijskom presudom bio je:

1. račun za zamjensko vozilo,

2. razlika temeljem prijeđenih kilometara između pogona na plin i troškova koji su se pojavili zbog korištenja pogona na benzin.

Sudovi očekuju da dokažete da vam je automobil potreban za obavljanje svakodnevnog posla i da bez automobila ne možete drugačije obaviti posao.

Prema našem mišljenju pravo na zamjenski automobil za trajanja popravka proizlazi iz čl. 1090 ZOO-a, automatikom, jasno uz predočene račune zamjenskog vozila, no sudska praksa je usvojila stanovište da tužitelj mora dokazati poslovnim razlozima potrebu zamjenskog vozila.

Često se otvara pitanje trajanja tog popravka i usklađivanje potrebnih sati naznačenih u izvidu štete. No mi smatramo da nije i ne može biti na teret oštećenika činjenica da je popravak zbog raznoraznih okolnosti trajao bitno duže nego je to procijenio nadležni procjenitelj.

Sve te okolnosti nisu provocirane ponašanjem oštećenog, već su determinirane okolnostima na koje oštećeni može utjecati.

S obzirom da se ovakvi predmeti obično rješavaju na sudu, sigurni smo da treba imati strpljenja.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Prometni nered

Udruga stradalih u prometnim nezgodama – Bonus je dana 16.10.2019. godine objavila na svojim stranicama članak u kojem objašnjava prometni nered koji nastaje upotrebom razno raznih prometnih sredstava čija upotreba nije zakonski regulirana, a može dovesti do ozbiljnog ozljeđivanja sudionika u prometu.

Jednako se to odnosi na vozače koji, a da bi izbjegli nalet vrše nepredviđene radnje za druge sudionike, kao i za pješake, a i same korisnike novih prometnih sredstava. Donošenjem novog zakona o sigurnosti prometa na cestama, doduše tek 2022. godine smatramo da je učinjen korak, ali ne dovoljan.

Uvođenjem obveznog osiguranja za sva ova prometala mislimo da bi bilo rješenje koje bi omogućilo naknadu šteta kojih će očito biti.

http://www.naknadastete.hr/status-vozaca-elektricnih-romobila-nasim-je-zakonom-u-potpunosti-nereguliran-i-ako-se-mup-pita-tako-ce-i-ostati/

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Pitanja koja se nameću nakon prometne nesreće na autocesti u kojoj su smrtno stradale dvije osobe.

Prema novinarskim izvještajima do prometne nesreće je došlo kada je vozač Škode zaustavio vozilo na PRETICAJNOJ traci, a zbog promjene gume koje je eksplodirala u vožnji.

U praksi se još nismo susreli s ovako žalosnom odlukom vozača, koja kao rezultantu ima strašne posljedice.

No pitanje koje se nameće jest koji je STATUS osobe koja izlazi iz automobila i kreće u zamjenu gume na zato ne predviđenom mjestu.

Je li je on vozač, obzirom da je van automobila u momentu nesreće.

Je li je suputnik i dalje suputnik činjenicom da je i on izašao iz automobila.

U praksi udruge imali smo dva slučaja gdje su se ova pitanja aktualizirala.

U jednom, “vozač“ toči plin u spremnik i dolazi do samozapaljenja automobila u kojem sjedi njegova supruga i djeca, a kao posljedica teške tjelesne ozljede i pitanja da li je taj događaj pokriven obveznim osiguranjem automobila.

U drugom, vozač kipera izlazi zbog istovara kamiona kamion kreće (jer je nepropisno)zaustavljen, vozač pokušava ući u kabinu da bi zaustavio kamion, a na njega se sruči šljunak iz kipera i vozač smrtno strada.

Obrazloženja koja smo iščitali u presudama nisu po našem mišljenju kretala od bitne činjenice, koji je status navedenih osoba u trenutku štetnog događaja?

Kada ovome dodamo, recimo nesreće koje se događaju u dvorištima(nije javno prometna površina),pa se postavlja pitanje da li osiguravatelj ima obvezu pokrića nastale štete.

Događaj od prije nekoliko dana: Utovar smeća na zelenoj površini, vozač nakon izvršenog utovara kreće s kamionom i pregazi (smrtni ishod) mldb sina. Događaj nije evidentiram kao prometna nezgoda, jer se nije dogodio na javno prometnoj površini, stoga se postavlja pitanje da li je osiguravatelj temeljem police obveznog osiguranja dužan naknaditi štetu.

Jasno, sve odgovore možete dobiti tek nakon pregleda cjelokupne dokumentacije, a potom čekati odluku suda koju se teško može predvidjeti, a kamoli biti siguran kakva će biti.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Što nakon prometnih nesreća? Pogledajte komentar Udruge Bonus u emisiji Informer na Nova TV

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/informer-sto-nakon-prometnih-nesreca—725201.html

Prilikom prometnih nesreća sudionici prvo dožive šok, a onda i posljedice s kojima se naknadno moraju nositi. Jedni s isplatom oštećenih, drugi s nastalom štetom, a pojedini i s ozljedama ili gubicima. Pri tome suputnik u vozilu neovisno o krivnji vozača ima pravo na naknadu štete. Informer je istražio koliko traju ovakvi procesi, ali i u kojim okolnostima štetu pokriva osiguranje.

Mnogi sudionici u prometu ne slute da vožnja automobila sa sobom nosi niz pravila vezanih uz prometne nesreće. Prilikom sudara neki će biti krivci, a neki sudionici. Do konačne presude proći će mjeseci, ako ne i godine.

“Vi imate situacije gdje policijski zapisnik kasni po mjesec do mjesec i pol dana. Ako je teška tjelesna ozljeda, vi ne možete doći do dokumentacije zato što se prosljeđuje direktno na Državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo ne želi dati dokumente prije nego što sasluša okrivljenika tako da vi imate kašnjenje od tri do četiri mjeseca, a u tom intervalu vi trebate o nečega živjeti”, za Informer je rekao Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nezgodama.

Luka Mardešić, odvjetnik specijaliziran za naknadu štete, istaknuo je da prvostupanjski sudski proces u prosjeku traje od jedne do tri godine, a nakon toga se na drugostupanjsku odluku može čekati i još tri godine.

“Ako imate predmet u kojem imate konfliktnu situaciju i puno nepoznanica koje se trebaju utvrditi, to se može jako zakomplicirati i onda to sve puno duže traje. Tu vrlo često osiguratelji koriste svoje procesne ovlasti i zapravo na neki način taj postupak odugovlače”, objasnio je.

Prometne činjenice prilikom sudara je teško utvrditi, zbog čega nadležni sud koristi prometne vještake koji utvrđuju nastanak štete.

“Tu ima raznih vještaka koji, čini mi se, ne barataju strukom u kojoj su. Oni su to više hobistički prihvatili, a ne kao posao. Sud, kao nedovoljno stručan, onda traži asistenciju vještaka jer sam nije u stanju shvatiti što se dogodilo. Sud će uvijek prihvatiti mišljenje vještaka i tu su pozicije odvjetnika relativno skučene”, istaknuo je Hribar.

Ozlijeđeni sudionici u prometnim nesrećama često odlaze na bolovanje koje umanjuje iznos njihove plaće, a sve to utječe na životne i poslovne okolnosti, kao i na naplatu štete. Zato, nakon što se utvrdi tko je odgovoran za prometnu nesreću, njegovo osiguranje je u obvezi nadoknaditi štetu onima kojima je učinjena. U sudskom procesu oštećeni mogu od štetnika tražiti dodatne naknade.

“Jedna stranka je potraživala razliku cijene plina i dizela. Naime, vozilo koje je dobila u najam bilo je dizelsko vozilo, a vozilo koje je ona ranije koristila bilo je na plin. Budući da je zbog obveze posla vozila puno kilometara, ona je na kraju mjeseca izračunala da je velika razlika u potrošnji plina i dizela koje je imala kod zamjenskog vozila. Ta razlika je utužena i čak je i tu razliku sud naložio isplatiti”, rekao je Mardešić.

Nastale štete se dijele na materijalne i nematerijalne.

“Nematerijalna šteta su duševne boli koje zadobiju sudionici prometne nesreće. To znači da se mogu nadoknaditi po kriterijima bolova, straha, tuđe njege i pomoći, smanjenja životnih aktivnosti i fizičkih ožiljaka”, rekao je Mardešić.

Imovinska šteta je ona koja se gleda u tuđoj pomoći i njezi i materijalna šteta na samom vozilu. To može biti izgubljena zarada koja nastaje uslijed toga što se osoba mora liječiti i ne može obavljati poslovne aktivnosti. Takve vrste šteta najteže je utvrditi kod lančanih sudara.

“Recimo da se u vaš automobil zaleti neko, a vaš automobil se zabije u onog ispred. Osiguravatelj hoće platiti samo onu štetu koju mora pa se onda utvrđuje jeste li se vi zaletjeli u onaj auto ispred ili vas je netko gurnuo. Imate sudjelovanje od osam do devet automobila pa imaš jedno deset do petnaest godina spora”, istaknuo je Hribar.

Zato bi svako vozilo koje sudjeluje u prometu po zakonu trebalo imati osnovno osiguranje, biti registrirano i zadovoljiti tehničke uvijete. Naime, ako automobil nije bio osiguran, vozač odgovara za cjelokupnu štetu koju će garantni fond platiti oštećenom.

Međutim, ako je štetnik bio pod utjecajem alkohola, osiguravatelj može u regresnom zahtjevu tražiti isplatu do visine 10 prosječnih osobnih dohodaka. Zato se u sklopu obavezne police predlaže uvrstiti i onaj dio koji se odnosi na nezgode ili smrtne slučajeve.

“Kada je osoba odgovorna za prometnu nesreću ili kad prouzročite prometnu nezgodu, čak i tada se možete naplatiti po toj polici“, rekao je Mardešić.

Bilo da je riječ o vozačima automobila, biciklistima ili pješacima u prometu, potrebno je ponašati se u skladu sa zakonom. Štetu možemo naplatiti, ali zdravlje ne možemo vratiti u prvobitno stanje.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail