Hrvatska ima dvostruko više policajaca od Irske.
Prošli tjedan pitali smo vas, u našoj anketi http://www.naknadastete.hr/trebamo-li-vise-policije/, smatrate li da trebamo više policije na cestama obzirom na niz smrtno stradalih motorista i opće pogorašnje statističkih pokazatelja prometnih nesreća. Evo kako su glasali posjetitelji naše stranice u proteklih tjedan dana:
Da, bez njih nema reda na cestama. 57,4%
Ne, ionako ih je previše. Drugi faktori imaju više utjecaja na broj nesreća. 42,6%
Iz vaših komentara je vidljivo i da se neki od vas slažu da treba pojačati nadzor na cestama, ali za to nije potrebno više policajaca nego suvremenih tehničkih rješenja; nadzornih kamera, mjerača brzine i sl. No, tu se javlja i tehnički problem – problem utvrđivanja identiteta prekršitelja. Unatoč zapriječenoj kazni od 2000 kuna za nedavanje vjerodostojnih podataka o identitetu vozača (čl. 229 st. 7 ZSPC-a) vlasnici vozila skloni su koristiti sva moguća objašnjenja ovog svijeta zašto nisu prepoznali svoje lice na fotografiji često navodeći da vozilom upravlja cijela njihova obitelj (uključujući i psa) ili se, zbog proteka vremena, nikako ne mogu sjetiti čija je to ruta prema poslu, a da ne spominjemo iznenadne posjete rodbine iz Australije, pa se na taj način zatrpavaju sudovi, a naplativost tako zabilježenih prekrašaja je mala.
Zanimljivo je kako se neki naši vozači koji su, kada voze domaćim cestama, skloni, blago rečeno, nemaru, prelaskom slovenske granice pretvaraju u uzorne vozače. Pomislili biste da Slovenija ima policajaca na svakom uglu no to nije točno, a ni kazne nisu drastično više. Naime, Slovenija ima 357 policajaca na 100000 stanovnika, a Hrvatska 501. I druge bliske nam europske zemlje, u pravilu prometno sigurnije, imaju manje policajaca od nas, Italija 456, Mađarska 340, Austrija 314, Njemačka 296, a Irska samo 252. Bosna i Hercegovina ima 436 policajaca na policajaca na 100000 stanovnika. Najviše policajaca u Europi imaju, ako vas zanima, Bugarska 694, Crna Gora 685 i Srbija 625 koje ne držimo prometno najsigurnijim zemljama.
Dakle, oni koji smatraju da neki drugi faktori imaju više utjecaja na broj prometnih nesreća mogli bi biti na dobrom tragu. Pitanje je koji su to faktori.
