Što nakon prometnih nesreća? Pogledajte komentar Udruge Bonus u emisiji Informer na Nova TV

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/informer-sto-nakon-prometnih-nesreca—725201.html

Prilikom prometnih nesreća sudionici prvo dožive šok, a onda i posljedice s kojima se naknadno moraju nositi. Jedni s isplatom oštećenih, drugi s nastalom štetom, a pojedini i s ozljedama ili gubicima. Pri tome suputnik u vozilu neovisno o krivnji vozača ima pravo na naknadu štete. Informer je istražio koliko traju ovakvi procesi, ali i u kojim okolnostima štetu pokriva osiguranje.

Mnogi sudionici u prometu ne slute da vožnja automobila sa sobom nosi niz pravila vezanih uz prometne nesreće. Prilikom sudara neki će biti krivci, a neki sudionici. Do konačne presude proći će mjeseci, ako ne i godine.

“Vi imate situacije gdje policijski zapisnik kasni po mjesec do mjesec i pol dana. Ako je teška tjelesna ozljeda, vi ne možete doći do dokumentacije zato što se prosljeđuje direktno na Državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo ne želi dati dokumente prije nego što sasluša okrivljenika tako da vi imate kašnjenje od tri do četiri mjeseca, a u tom intervalu vi trebate o nečega živjeti”, za Informer je rekao Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nezgodama.

Luka Mardešić, odvjetnik specijaliziran za naknadu štete, istaknuo je da prvostupanjski sudski proces u prosjeku traje od jedne do tri godine, a nakon toga se na drugostupanjsku odluku može čekati i još tri godine.

“Ako imate predmet u kojem imate konfliktnu situaciju i puno nepoznanica koje se trebaju utvrditi, to se može jako zakomplicirati i onda to sve puno duže traje. Tu vrlo često osiguratelji koriste svoje procesne ovlasti i zapravo na neki način taj postupak odugovlače”, objasnio je.

Prometne činjenice prilikom sudara je teško utvrditi, zbog čega nadležni sud koristi prometne vještake koji utvrđuju nastanak štete.

“Tu ima raznih vještaka koji, čini mi se, ne barataju strukom u kojoj su. Oni su to više hobistički prihvatili, a ne kao posao. Sud, kao nedovoljno stručan, onda traži asistenciju vještaka jer sam nije u stanju shvatiti što se dogodilo. Sud će uvijek prihvatiti mišljenje vještaka i tu su pozicije odvjetnika relativno skučene”, istaknuo je Hribar.

Ozlijeđeni sudionici u prometnim nesrećama često odlaze na bolovanje koje umanjuje iznos njihove plaće, a sve to utječe na životne i poslovne okolnosti, kao i na naplatu štete. Zato, nakon što se utvrdi tko je odgovoran za prometnu nesreću, njegovo osiguranje je u obvezi nadoknaditi štetu onima kojima je učinjena. U sudskom procesu oštećeni mogu od štetnika tražiti dodatne naknade.

“Jedna stranka je potraživala razliku cijene plina i dizela. Naime, vozilo koje je dobila u najam bilo je dizelsko vozilo, a vozilo koje je ona ranije koristila bilo je na plin. Budući da je zbog obveze posla vozila puno kilometara, ona je na kraju mjeseca izračunala da je velika razlika u potrošnji plina i dizela koje je imala kod zamjenskog vozila. Ta razlika je utužena i čak je i tu razliku sud naložio isplatiti”, rekao je Mardešić.

Nastale štete se dijele na materijalne i nematerijalne.

“Nematerijalna šteta su duševne boli koje zadobiju sudionici prometne nesreće. To znači da se mogu nadoknaditi po kriterijima bolova, straha, tuđe njege i pomoći, smanjenja životnih aktivnosti i fizičkih ožiljaka”, rekao je Mardešić.

Imovinska šteta je ona koja se gleda u tuđoj pomoći i njezi i materijalna šteta na samom vozilu. To može biti izgubljena zarada koja nastaje uslijed toga što se osoba mora liječiti i ne može obavljati poslovne aktivnosti. Takve vrste šteta najteže je utvrditi kod lančanih sudara.

“Recimo da se u vaš automobil zaleti neko, a vaš automobil se zabije u onog ispred. Osiguravatelj hoće platiti samo onu štetu koju mora pa se onda utvrđuje jeste li se vi zaletjeli u onaj auto ispred ili vas je netko gurnuo. Imate sudjelovanje od osam do devet automobila pa imaš jedno deset do petnaest godina spora”, istaknuo je Hribar.

Zato bi svako vozilo koje sudjeluje u prometu po zakonu trebalo imati osnovno osiguranje, biti registrirano i zadovoljiti tehničke uvijete. Naime, ako automobil nije bio osiguran, vozač odgovara za cjelokupnu štetu koju će garantni fond platiti oštećenom.

Međutim, ako je štetnik bio pod utjecajem alkohola, osiguravatelj može u regresnom zahtjevu tražiti isplatu do visine 10 prosječnih osobnih dohodaka. Zato se u sklopu obavezne police predlaže uvrstiti i onaj dio koji se odnosi na nezgode ili smrtne slučajeve.

“Kada je osoba odgovorna za prometnu nesreću ili kad prouzročite prometnu nezgodu, čak i tada se možete naplatiti po toj polici“, rekao je Mardešić.

Bilo da je riječ o vozačima automobila, biciklistima ili pješacima u prometu, potrebno je ponašati se u skladu sa zakonom. Štetu možemo naplatiti, ali zdravlje ne možemo vratiti u prvobitno stanje.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published.