Nije turizam kriv što će se na našim cestama ove godine ugasiti 350 života

Karta je grafički prikaz broja poginulih na cestama na milijun stanovnika. Kada se broj stradalih usporedi s brojem stanovnika, ispada da u 28 zemalja EU u prometu smrtno stradaju 52 osobe na milijun stanovnika. Analize Europske komisije, pored 28 zemalja EU, uključuju i podatke iz Norveške, Švicarske, Izraela i Srbije. 

Vidite da su najsigurnije zemlje u Europi, barem što se prometa tiče, Norveška, Švicarska, Danska i Velika Britanija, koje su crne brojke smanjile na ispod 30 poginulih na milijun stanovnika. Hrvatska je u skupini zemalja s 60-80 poginulih, zajedno sa Slovenijom, Poljskom, Mađarskom, Grčkom i Litvom. Sudionici u prometu najugroženiji su pak u Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i Latviji. Nije bajno, ali imamo razloga za blagi optimizam.

Nažalost, ispravnije je reći da smo imali razloga za optimizam. Karta je grafički prikaz podataka za 2016. godinu, kada smo imali rekordno mali broj smrti na cesti. Čini se da je to bilo sasvim slučajno. Jer, broj poginulih je ponovno narastao i, ako nastavi ovim tempom, ove godine ćemo imati 350 poginulih u prometu.

I ne, za to sigurno nije kriv velik broj turista koji koji su nahrupili na naše autoceste u sezoni. Ne biste vjerovali, u Europi ima još turističkih zemalja, kao što su Grčka, Portugal, Italija i Francuska, u kojima se broj poginulih kreće oko Europskog prosjeka, a Španjolska je čak iznadprosječno sigurna s manje od 40 poginulih na milijun stanovnika. Štoviše, ako promijenimo pokazatelj i pogledamo broj stradalih na svakih procijenjenih milijardu prijeđenih kilometara Hrvatska je opet treća najgora zemlja u Europskoj uniji.

Ovaj će nas porast ponovno smjestiti u skupinu s više od 80 poginulih na milijun stanovnika, gdje su zacementirane Latvija, Bugarska i Rumunjska. Iako bi se i laiku učinilo da smo uložili više u autoceste, pa čak i da imamo sigurnija vozila od navedenih zemalja, gledajući prometne nesreće koje nam se događaju ovog mjeseca (jurnjava pijane vozačice istarskim ipsilonom u suprotnom smjeru, jurnjava dvadesetogodišnjaka bijesnim mercedesom Ilicom i sl.), čini se da je ono što nas uporno smješta u kategoriju s tim zemljama – prometna kultura. Točnije, nedostatak iste.

 

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *