Naletjeli ste na divljač koja se nalazila na cesti. Tko je odgovoran za nastalu štetu?

Slučajevi naleta na divljač u Hrvatskoj nisu nimalo rijetki – mnogo cesta prolazi kroz planinska i ruralna područja te se divljač, unatoč svim naporima koji se poduzimaju da do toga ne dođe, ipak može naći na cesti. Ukoliko ste pretrpjeli štetu na motornom vozilu zbog naleta na divljač, je li ta šteta utuživa odnosno – tko je za nju odgovoran?

Naletjeli ste na divljač – divlju svinju, srnu, jelena ili bilo koju drugu vrstu divljači – na javnoj cesti i zbog toga je na vašem vozilu nastala šteta. Takvih je slučajeva u Hrvatskoj, zemlji u kojoj mnoge ceste prolaze kroz ruralna ili planinska područja, više nego što biste na prvi pogled mogli pomisliti. Kao i u svim ostalim situacijama o kojima pišemo na našem webu, u slučaju svake nezgode postoji nečija odgovornost. Kako se ona određuje u ovom slučaju?

Situacija oko utvrđivanja odgovornosti zbog naleta na divljač bila je, na prvi pogled, nešto jasnije definirana starim Zakonom o lovstvu koji je, međutim, prestao vrijediti 2005. No, zbog potpunosti našeg komentara, valja reći kako je tada u spomenutom zakonu bilo propisano da je za štetu koju počini divljač odgovorno lovačko društvo koje upravlja lovištem gdje ta divljač živi – ali pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači.

Tim ranijim zakonom i nekim njegovim kasnijim promjenama bilo je rečeno da dio odgovornosti snosi i vozač ukoliko brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti ili se nije pridržavao prometne signalizacije.

Novim Zakonom o cestama koji je na snazi od 2011. propisano je da se za štetu koja je počinjena trećim osobama – dakle, vozačima automobila i drugih vozila – a koja je nastala na javnoj cesti odgovara po osnovi krivnje. U konačnici, pravna osoba koja upravlja javnom cestom – koncesionar, odgovara za štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev društva koje upravlja lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i drugom opremom koja je u skladu s posebnim propisima.

Da pojednostavimo: tko god da upravlja javnom cestom, morao je na nju postaviti znak upozorenja, odnosno znak opasnosti koji upućuje na mogućnost izlijetanja divljači na cestu. Međutim, ono što u aktualnoj pravnoj regulativi dodatno komplicira situaciju jest zakonska odredba koja kaže da je to od njih eksplicitno trebalo zatražiti lovačko društvo. Ukoliko lovačko društvo koje gospodari lovištima uz cestu nije zatražilo postavljanje takvih znakova, moglo bi se govoriti i o njihovoj odgovornosti jer bi se u tom slučaju radilo o evidentnom propustu lovačkog društva. Također, organizacija koja upravlja javnom cestom dužna ju je propisno ograditi.

Ukoliko ste se našli u toj situaciji te ste na javnoj cesti motornim vozilom naletjeli na divljač, vaš će pravni zastupnik i sud morati istražiti i razmotriti upravo spomenute elemente kako bi se utvrdila konačna odgovornost. Kao što možete pročitati u našoj rubrici s konkretnim primjerima iz prakse, bilo je slučajeva kada je postupak utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu trajao dugo ili je odgovornost bilo zahtjevno dokazati. Susret s divljači često je i susret s nedorečenim, nedovoljno preciznim zakonodavstvom pa je mnogo toga prepušteno slobodnoj volji suca, zbog čega je, bez detaljnih dokaza, teško provesti postupak. Kada se tome doda i činjenica da lovačka društva obično nemaju dovoljno novaca na računu ili ga nemaju uopće, oštećenom je teško naplatiti štetu čak i u slučaju pravomoćne presude.

Naš je savjet za ovu situaciju – pozovite policiju te, ukoliko nema ozljeđenih, pokušajte mobilnim telefonom sami fotografirati sve što smatrate važnim, a to može uključivati i tragove krvi životinje na cesti i svakako na braniku kao i štetu na drugim dijelovima automobila. Fotografirajte i druge materijalne dokaze koji pokazuju okruženje u kojem se nezgoda dogodila. Potom svakako potražite pravnog zastupnika koji će vam pomoći u daljnjem procesu naknade štete.

Pročitajte i naš konkretan komentar u pojedinim primjerima slučajeva koje imamo vezano uz ovu situaciju.