Naletio na srnu, a lovačko društvo nema dovoljno niti da bi platilo vještačenje: Još jedan primjer dugotrajnog sudskog postupka zbog naleta na divljač

Lovačka su društva, koja su po zakonu odgovorna za lovna područja koja se nalaze uz cestu te su ih dužna osigurati i postaviti znakove upozorenja, često na granici solventnosti, pa ne samo da ne mogu pokriti štetu nastalu na vozilu, već često ne mogu pokriti niti troškove sudskog vještačenja a i sklona su odugovlačenju postupka koji se, poput ovog slučaja, često znaju protegnuti i na tri ili više godina…

Pozadina događaja i sudski postupak

Vozač prilično skupog automobila naletio je na cesti na srnu, kojom prilikom je srna pregažena te je potom i uginula, a na automobilu je počinjena velika materijalna šteta. Svjedok u sudskom postupku – lovnik koji je na poziv policije došao ukloniti srnu – rekao je sudu kako nikada nije vidio takvo mjesto nesreće koja je posljedica naleta na divljač te je rekao kako je srna bila “sva u komadima”, ponegdje su se vidjele jedino koža i kosti. Na automobilu su nastala velika oštećenja – branik, prednja hauba, maska, farovi, gotovo cijeli prednji dio auta bio je znatno oštećen te je šteta procijenjena na oko 35.000 kuna.

Vozač je na sudu izjavio kako je vidio da se krdo srna približava cesti no kako nije pretpostavio da će cestu i prelaziti te stoga nije prilagođavao brzinu niti kočio, već je nastavio voziti brzinom od oko 80 km/h. Prije naleta automobila na srnu, izjavio je vozač, nije na cesti vidio nikakav znak opasnosti od divljači, a kada je počeo kočiti jer je bilo jasno što će se dogoditi, već je bilo prekasno.

Kao i u našim ranijim tekstovima u kojima smo se osvrnuli na problematiku naleta na divljač, i u ovom se slučaju na strani tuženika našlo lovačko društvo čija je odgovornost osiguravanje toga dijela ceste od naleta na divljač, budući da se lovno područje nalazi tik uz cestu. Sam tuženik, lovačko društvo, odustao je od bilo kakvog prometno-tehničkog vještačenja budući da nije imalo dovoljno sredstava da financira taj postupak.

U našim ranijim osvrtima već smo vidjeli da situacija u kojoj lovačko društvo nema dovoljno sredstava za sudski postupak ili isplatu naknade štete nije nimalo rijetka. Međutim, tuženik je predložio vještačenje radi li se uistinu o tako velikoj šteti na automobilu te dodatno utvrđivanje suodgovornosti tužitelja (vozača) od barem 10 posto budući da je tužitelj i sam priznao kako nije na vrijeme prilagodio brzinu, iako je vidio krdo srna.

Iako je prvostupanjski sud presudio u korist tužitelja (uz uvažavanje i njegove odgovornosti u omjeru od 10 posto), tužitelj se potom na presudu žalio, budući da je osiguravajuće društvo kod kojega je lovačko društvo bilo osigurano smanjilo iznos isplate za franšizu, te je tužitelj potraživao razliku od lovačkog društva. Budući da nije bilo vještačenja, tužitelj je u svojoj žalbi istaknuo i kako nema elemenata temeljem kojih bi se moglo zaključiti da je vozač svojom vožnjom doprinio nastanku štetnog događaja u bilo kojem iznosu.

Naš komentar slučaja

Kao što smo već nekoliko puta pisali, prometne nesreće u kojima je došlo do naleta motornog vozila na divljač zbog izlaska divljači na cestu niti su rijetki, niti su – kako bi se na prvi pogled moglo pretpostaviti – jednostavni. Iako je nominalno, prema pravnom okviru, za nalet divljači pod vozilo na cesti odgovorno lovačko društvo koje upravlja lovištem koje se nalazi oko ceste, te je ono dužno i poduzeti odgovarajuće korake poput obilježavanja ceste znakovima koji upozoravaju na opasnost od izlijetanja divljači na cestu, sudski postupci u praksi nisu nimalo jednostavni.

Čest je problem da lovačka društva nemaju dovoljno financijskih sredstava da pokriju štetu na automobilu, naročito u ovakvim slučajevima kada se radilo o skupljem automobilu na kojem je počinjena velika šteta. Katkada lovačka društva nisu niti dovoljno solventna, kao u ovom primjeru, pa ne žele pokriti niti trošak prometno-tehničkih vještačenja kojima bi se podrobnije utvrdile okolnosti nesreće, a nekada se ne može niti lako utvrditi odakle je divljač izašla na cestu i koje je lovačko društvo odgovorno. Uz žalbu na drugostupanjskom sudu i eventualna ponovna suđenja u cijelom postupku ili samo u jednom njegovom dijelu, nije stoga u Hrvatskoj nimalo neobično vidjeti slučajeve ovakvih prometnih nesreća koji pred sudom traju i više godina.

Dogodi li vam se prometna nesreća u kojoj ste naletjeli na divljač, preporučujemo da, za početak, utvrdite je li policijski zapisnik koji utvrđuje okolnosti nesreće dovoljno detaljan te uključuje li informacije poput lokacije znakova koji upozoravaju na opasnost, budući da bi ovi elementi mogli biti važni tijekom daljnjeg sudskog postupka.

Svakako vam preporučujemo da potražite i pravnu pomoć – vrstu pomoći kakvu našim članovima u Udruzi Bonus pružamo besplatno u okviru članstva – jer praksa pokazuje da čak niti ova vrsta nesreće u kojoj u pravilu postoji jedino materijalna šteta na vozilu ne završava jednostavnom i kratkom parnicom.

Slučajevi prometnih nesreća u kojima je došlo do naleta životinje na automobil ima mnogo i, kao Udruga Bonus, možemo reći kako smo prilično sigurni da nikada neće biti riješeni bez sudskog postupka; upravo zbog toga našim članovima nudimo podršku i u ovakvim situacijama kada možemo provjeriti koje lovačko društvo gospodari pojedinim područjem, tko je zakupac lovišta i je li ta pravna osoba uopće solventna ili je već dulje vrijeme blokirana. O tome može ovisiti i odluka o isplativosti pokretanja sudskog postupka i druge pravne radnje.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *