I poslodavac ima, u slučaju prometne nesreće, pravo na naknadu štete od osiguravajućeg društva

Poslodavac ima pravo od osiguravajućeg društva potraživati iznos isplaćene naknade plaće koji je platio radniku za 42 dana bolovanja ako je radnik bio na bolovanju zbog štetne radnje za koju je odgovorno osiguravajuće društvo.

„Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.“-kaže članka 1045. Zakona o obveznim odnosima.

No, kada zaposlena osoba strada u prometnoj nesreći, bez obzira na to je li joj priznata i ozljeda na radu, naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad, temeljem članka 33. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, isplaćuje pravna ili fizička osoba (poslodavac) za prvih 42 dana bolovanja.

Time je poslodavac nesporno oštećen, jer je u obvezi isplatiti naknadu, a zauzvrat nije primio nikakav ekvivalent – obavljeni rad svog radnika. Jer, da se radnik u vrijeme kada je bio na bolovanju nalazio na radu poslodavac bi mu isplatio plaću, ali bi za ovu isplaćenu plaću od strane radnika bio obavljen za poslodavca određeni rad. Kako nikakav rad nije primio jasno je da je time njegova imovina umanjena, dakle učinjena mu je šteta.

Mnogi radnici smatraju da odlaskom na bolovanje nakon prometne nesreće oštećuju svog poslodavca, koji im naknadu isplaćuje, te zato nastoje što prije se vratiti na radno mjesto, čak i po cijenu toga da nisu u potpunosti zaliječili ozljede. Unatoč tome što za tu štetu nije kriv radnik, poslodavci se rijetko odlučuju tražiti naknadu od stvarnog krivca, na što evidentno imaju pravo. Tu lošu praksu i pogrešan način razmišljanja je potrebno hitno mijenjati.

Za štetu koju poslodavac trpi odgovorna je osoba koja je uzrokovala prometnu nesreću, jer je njenom krivnjom radnik na bolovanju umjesto na svom radnom mjestu. Obzirom da je polica osiguranja od automobilske odgovornosti obavezna, štetu snosi osiguravatelj, a čemu u prilog govori i sudska praksa.

Što kada je radnik na bolovanju duže od 42 dana? Kako naknadu koju poslodavac obračunava i isplaćuje svom radniku nakon četrdesetdrugog dana nesposobnosti za rad poslodavcu vraća HZZO, jer je ista na teret HZZO-a, trpi li onda, istom logikom, i HZZO štetu? Trpi i može zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila ozljedu osigurane osobe, odnosno njenog osiguranja, a u okviru naknada koje terete HZZO, odnosno onih koje on isplaćuje poslodavcu.

Svi osiguravatelji koji se bave auto osiguranjem plaćaju određeni postotak naplaćene premije HZZO-u i to je zakonski regulirano. Postotak je izračunat na temelju ukupnih troškova koje HZZO plaća za liječenja, bolovanja, ortopedska pomagala, tuđu pomoć… Dakle, HZZO je obeštećen, a poslodavac apsolutno penaliziran.
0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *