Hrvatska po sigurnosti u prometu među najgorima

Europsko izvješće o sigurnosti prometa Hrvatsku stavlja na samo dno, a Zagreb je, kao glavni grad, također na posljednjem mjestu, s najviše poginulih na stotinu tisuća stanovnika. Donosimo i naš komentar svježe objavljenih podataka kao i razloga zbog kojih je situacija na hrvatskim cestama, u pogledu broja ozlijeđenih i stradalih osoba, takva kakva nažalost jest…

Večernji list danas piše o rezultatima europskog izvješća o sigurnosti prometa. Neki od ključnih podataka koje smatramo važnima i koje valja izdvojiti, te prokomentirati, su sljedeći:

U Hrvatskoj je, nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama od 2011. do 2014. godine, u 2015. došlo do značajnog pogoršanja stanja jer je te godine poginulo 348 osoba, a u 2016. broj poginulih identičan je onom iz 2014. godine – 307.

Sa 72 poginula u prometu na milijun stanovnika Hrvatska je na europskom dnu. Prosjek EU je 51 poginuli na milijun stanovnika. Lani je broj poginulih vozača i putnika bio manji nego 2015., no u 2016. poginulo je 67 pješaka, šest više nego godinu prije. Hrvatski je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometu na najviše 213.

Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

No ostvarenju tog cilja nimalo ne pridonosi stanje hrvatskog voznog parka, čija je prosječna starost gotovo 15 godina.

Naše mišljenje i iskustva udruge uglavnom se podudaraju sa zaključcima okruglog stola, uz nekoliko dopunskih komentara s naše strane i temeljem našeg iskustva:

• Starost voznog parka u Hrvatskoj uvjetovana je općim siromaštvom zemlje te fiskalnom politikom RH koja praktički pospješuje uvez polovnog voznog parka;
• Naše iskustvo govori da nam se zbog prometnih nesreća obraćaju osobe koje su prilikom nesreća upravljale vozilom starim 20 i više godina, što svakako doprinosi nesigurnosti u prometu, kako vozača takvih vozila, tako i drugih sudionika u prometu (pješaci, biciklisti i drugi);
• Vrlo važan uzrok nesreća je i stanje na prometnicama koje ili nisu nikako ili su neadekvatno održavane, a pogotovo u zimskim uvjetima, što se posebice odnosi na lokalne i neraspoređene ceste gdje vlasnici cesta imaju ugovore s koncesionarima o održavanju. Te bi koncesionare netko trebao i kontrolirati ispunjavaju li preuzete obveze, što se uglavnom ne čini, pa nam se događaju zaleđeni kolnici, proliveno ulje po cesti, neadekvatni odbojnici, nepostavljeni znakovi opasnosti zbog divljači na cestama kao i nepropisno izvedene prometnice.
• Vrlo česta pojava su i neadekvatno izvedeni nagibi ceste te, uslijed toga, zadržavanje vode na kolnicima, što na autocestama izaziva i fatalne posljedice, a zbog većih brzina kretanja.

Također, smatramo kako statistike koje su iznesene ovom prigodom:

Prema nekim procjenama, trošak po poginulom u prometnoj nesreći u Hrvatskoj je oko 1,3 milijuna eura, za teže ozlijeđenog 173.300 eura, a za lakše ozlijeđenog oko 13.300 eura. Ukupni trošak prouzročenih posljedica od prometnih nesreća u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 2,5 posto BDP-a.

vjerojatno i nisu posve točne jer su stvarni iznosi, prema našem iskustvu i praksi, bitno niži od navedenih, a pogotovo kada se radi o lakšim tjelesnim ozljedama. O problematici orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda za naknadu nematerijalnih šteta već smo u nekoliko navrata pisali na našim stranicama.

Također, valja istaknuti da povećana prisutnost policije na cestama – posebice kod lošijih vremenskih uvjeta – bitno smanjuje frekvenciju šteta, a isti učinak ima i “strože” zakonodavstvo prilikom kažnjavanja ponavljača prometnih prekršaja i počinjenja prometnih nesreća.