Čak polovica automobila koji su sudjelovali u prometnim nesrećama sa smrtnim posljedicama bila je tehnički neispravna!

Prosječna starost automobila u Hrvatskoj prelazi 13,5 godina pa ne čudi podatak iz četverogodišnjeg istraživanja Prometnog fakulteta i MUP-a koji kaže kako je gotovo polovica automobila u prometnim nesrećama gdje je bilo ljudskih žrtava bila tehnički neispravna. Ovo je dobar povod da se upozori na činjenicu da neodgovarajuće tehničko održavanje vozila može bitno utjecati na odgovornost pojedinih sudionika u prometu u kasnijem kaznenom postupku pred sudom.

Svako drugo vozilo u kojem je netko poginuo na hrvatskim cestama bilo je tehnički neispravno, pokazala je velika četverogodišnja analiza koju su proveli studenti i profesori Prometnog fakulteta u Zagrebu. Profesori i studenti ovog fakulteta tijekom četiri godine su, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, analizirali podatke o 166 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali automobili i koje su, nažalost, završile s kobnim posljedicama.

“Za njih 42%, odnosno kod 70 vozila, utvrdili su da su bila tehnički neispravna i prije nesreće, a u najmanje 12%, odnosno kod 20 automobila, taj kvar je direktno uzrokovao samu nesreću. Ta je analiza prva takvog tipa i iznimno značajna je jer itekako ukazuje na važnost održavanja vozila”, piše RTL.

Goran Zovak iz Zavoda za prometno-tehnička vještačenja dodatno naglašava kako vozni park u Hrvatskoj stalno zastarijeva te je današnji prosjek 13,5 godina, a samim time raste i tehnička neispravnost vozila.

Nažalost se, zbog ovakvog trenda, povećava i broj nesreća sa smrtnim posljedicama: u 2014. u Hrvatskoj je u nesrećama poginulo 313 ljudi, a prošle, 2015. godine 348. Zasad je trend u ovoj, 2016. godini, u padu, jer je u prvih osam mjeseci u prometnim nesrećama poginulo 196 ljudi, no smrtnost u prometnim nesrećama i dalje je, prema tom podatku, znatno viša od prosjeka EU.

Naš komentar ove vijesti

Podatak koji kaže da je u polovici nesreća sa smrtnim ishodom sudjelovalo tehnički neispravno vozilo sam po sebi je zabrinjavajuć jer pokazuje da građani nedovoljno pažnje posvećuju tehničkoj ispravnosti vozila i sigurnosti na cestama. I neki od slučajeva iz prakse o kojima pišemo u rubrici pokazuju da građani često štede na troškovima održavanja, poput odgovarajućih guma, zamjene akumulatora, amortizera i ostalih potrošnih dijelova automobila.

Pohvalno je istraživanje studenata i profesora Prometnog fakulteta jer ovakve analize mogu ukazati da pretežite razloge prometnih nesreća, zbog čega se, pak, može krenuti u prevenciju. Preventivne mjere mogle bi, primjerice, uključivati češće upućivanje vozila na tehnički pregled ukoliko policijska patrola na cesti ima određene sumnje u tehničku neispravnost vozila.

S druge strane, uvijek naglašavamo kako je važno znati točne uzroke prometnih nesreća jer se kasnije, u sudskom postupku, pojavljuje pitanje odgovornosti pa je neophodno utvrditi razinu krivnje i odgovornosti prije kaznenog postupka.

Neodgovarajuće održavanje vozila i njegova tehnička neispravnost svakako su otegotna okolnost za sudionika u prometnoj nesreći koji je upravljao takvim vozilom. Ne treba smetnuti s uma niti potencijalnu, ali vrlo realnu mogućnost da ste upravljali tehnički neispravnim vozilom za koje niste niti znali da je neispravno (jer se, primjerice, radi o posuđenom, tuđem vozilu). Sjednete li u tuđi auto ne znajući za točno stanje tehničke ispravnosti auta, to bi moglo utjecati na vašu odgovornost u slučaju sudskog postupka zbog prometne nesreće!

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail
0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *