U nastavku pročitajte intervju iz Telegrama s Andrejom Bulatom, članom udruge kome je udruga pomogla u naplati naknade štete od osiguravajućeg društva.
Udruga stradalih u prometnim nezgodama – Bonus je dana 16.10.2019. godine objavila na svojim stranicama članak u kojem objašnjava prometni nered koji nastaje upotrebom razno raznih prometnih sredstava čija upotreba nije zakonski regulirana, a može dovesti do ozbiljnog ozljeđivanja sudionika u prometu.
Prema novinarskim izvještajima do prometne nesreće je došlo kada je vozač Škode zaustavio vozilo na PRETICAJNOJ traci, a zbog promjene gume koje je eksplodirala u vožnji.
Vro frekventno se u predmetima radi naknade štete susrećemo s problemom pribave potrebne dokumentacije koja je nužna da bi osiguravatelj ustvrdio svoju obvezu.
Po mišljenju autora teksta, sudovi pišu pojedine presude u konceptu autocenzure, doduše motivirani ozbiljnošću predmeta i mogućim reperkusijama koje bi mogle uslijediti.
Konkretno: Tužitelji podnose tužbu protiv RH zbog štete koja je nastupila naletom divljači na automobil, tvrdeći pritom, da je divljač u vlasništvu RH, pa utoliko vlasnik odgovara za štetu koja je nastala oštećeniku.
Željeli bi komentirati presudu Općinskog suda u Rijeci, Pn-137/2018 napisano po sutkinji Renati Rački koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Gž-177/2020 koju je donijela sutkinja Dražeka Ilak, te Revd-1545/2021 koju donosi sutkinja Mirjana Magud, a temeljem izvjestiteljice mr.sc. Dražene Jakovine. Ukratko, radi se o presudi kojom je odbijen tužbeni zahtjev s naslova […]
Poštovani ministre izv.prof.dr.sc.prim Vili Beroš,
Predmet naknade štete broj predmeta Pn-2753/2016 kod sutkinje Gorane Žurić Juretić preuzeli ste na vještačenje 13. svibnja 2019. godine i u prilično promptnom roku dostavili nalaz u spis pri čemu se usuđujem primijetiti da je nalaz pisan vrlo tendenciozno i očito na štetu oštećenoga.
Osobno nisam doživio da u bilo kojem predmetu sud privodi vještaka, što po zakonu može, a pogotovo da bi priveo vještaka koji je momentalno ministar.
Pitanje je za koliko prostora Grad Zagreb naplaćuje najamninu, a da za to nema nikakvu pravnu osnovu? Koliko prostora je Grad Zagreb dodijelio raznim subjektima ili fizičkim osobama, a da za te i takve odluke nema pravnog temelja? I koliko je tih knjigovodstvenih kartica bilo osnov za ovrhe koje su, što iz neznanja, što iz nemara, što iz šlampavosti, postale ovršne i naplaćene?
Svojedobno sam predlagao MUP-u povremene akcije u cilju sprječavanja prijevara te vrste i ustanovljavanja svih sudionika prevara s idejom da se razdvoji žito od kukolja i da bi oni koji su stvarno stradali bili obeštećeni po zakonu, a oni drugi obeshrabreni u pokušajima prevara.
